Mimikrija je fascinantan fenomen kojim se mnoge životinje i biljke prilagođavaju svom okolišu kako bi se zaštitile od predatora ili privukle plijen. Među najizvanrednijim majstorima mimikrije u životinjskom svijetu su hobotnice, a najpoznatija po svojoj sposobnosti oponašanja drugih organizama je mimikrijska hobotnica (Thaumoctopus mimicus).
Mehanizam mimikrije
Hobotnice nemaju jednu fiksnu šemu za mimikriju, već koriste brojne uzorke i brzo mijenjaju izgled. Taj proces se odvija u milisekundama zahvaljujući posebnim pigmentnim stanicama u njihovoj koži nazvanim kromatofori, iridociti, fotofori i leukofori. Kromatofori sadrže pigment u različitim bojama poput crvene, žute ili plave, koje hobotnica može iznenadno povećavati ili smanjivati. Ova mišićno-pigmentna interakcija pod kontrolom živčanog sustava omogućuje gotovo trenutačnu promjenu boje i uzorka na koži.
Osim promjene boje, hobotnice mogu mijenjati i teksturu kože kako bi se bolje uklopile u okoliš, što im pruža dodatni oblik kamuflaže ili imitacije.
Mimikrijska hobotnica odlikuje se ne samo promjenom boje i teksture, već i sposobnošću da oponaša različite morske životinje i objekte. Može se transformirati u preko 15 različitih oblika, uključujući škorpionske ribe, morske zmije, zvjezdače, školjkaše, rakove pa čak i meduze.
Ova inteligentna hobotnica prepoznaje predatore i bira oblik koji će ih najefikasnije zavarati — bilo da imitira neprivlačnog ili otrovnog protivnika. Takva višestruka mimikrija je iznimno rijetka u prirodi i čini je jedinstvenim morskim virtuozom prerušavanja.
Il polpo si accorge di essere seguito e usa il suo talento mimetico.
Che perfezione! pic.twitter.com/IqMEW1rwkc— Roberto Avventura (@RobertoAvventu2) October 11, 2025
Dvostruka mimikrija
Zanimljivo je da mimikrijska hobotnica ponekad koristi i tzv. dvostruku mimikriju, gdje osim što ona imitira otrovne vrste, neke druge ribe u njenom okruženju ponašaju se poput njezinih krakova. Na taj način stvara se zaštitni savez za zavaravanje predatora, što joj dodatno povećava šanse za preživljavanje u otvorenim morskim područjima.
Mimikrija kod hobotnica se koristi i u obrambene i u predacijske svrhe. Kad je ugrožena, pribjegava Batesovoj mimikriji u kojoj se prikriva kao okoliš ili imitira opasne vrste. Za lov i privlačenje plijena koristi agresivnu mimikriju, oponašajući nepoznate ili bezopasne oblike kako bi lakše ulovila plijen.
Mimikrijska hobotnica fascinira znanstvenike i zaljubljenike u prirodu svojom sposobnošću inteligentne i brze prilagodbe okolišu. Njena sposobnost da imitira toliko raznovrsnih organizama čini je gotovo neuhvatljivim gospodarem podvodnog svijeta, pravi simbol sofisticiranosti prirodnih obrambenih mehanizama.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
POVIJESNA ODLUKA! Prva zemlja u svijetu zabranila izlov hobotnica: “Ovim inteligentnim bićima prijeti potpuno izumiranje!”
Tunis je postao prva zemlja u svijetu koja zabranjuje ribolov hobotnice radi zaštite morskih ekosustava! U povijesnoj odluci za zaštitu okoliša, Tunis je postao svjetski pionir koji je uveo nacionalnu zabranu ribolova hobotnice, koja je stupila na snagu 1. travnja 2025. Ovaj hrabar potez ima za cilj zaštititi populaciju hobotnica
Ronilac oslobodio pet hobotnica iz ilegalne vrše: “Držale su se za krakove, ako to nije dokaz inteligencije…” | | Morski HR
Podmorskom istraživaču Velimiru Vrziću nije prvi put da oslobađa morske životinje iz ilegalnih ribarskih alata. Ovaj bivši pomorski policajac i naš suradnik koji je zbog svojih otkrića bombi na dnu
APARTMANI ZA HOBOTNICE Uspješna ideja Instituta za oceanografiju za očuvanje najpametnijeg beskralješnjaka
Institut za oceanografiju u Splitu predstavio je „Apartmane za hobotnice“ na trodnevnom sastanku međunarodnog konzorcija projekta #CLIMAREST. Obnovom degradiranih ekosustava diljem našeg kontinenta posljednje dvije i pol godine bavi se 18 partnerskih i 11 pridruženih europskih institucija. Među njima i splitski Institut za oceanografiju i ribarstvo, domaćin dvodnevnog susreta znanstvenika
Stavljajući hobotnice u MRI uređaje, znanstvenici otkrili fascinantne podatke! | | Morski HR
Veličina i složenost moždanih struktura glavonožaca razlikuju se ovisno o staništima koja zauzimaju, otkriva studija. Bilo da predviđaju ishode sportskih igara ili otvaranja staklenki, inteligencija
