(Foto: Duje Klaric/CROPIX)
Koliko je opasan postao internet za one koji nisu svjesni postojanja raznih oblika prevara pokazao je slučaj o kojem je izvijestila PU krapinsko-zagorska. Žena je htjela dići kredit i postala žrtva lukavih prevaranata.
“U petak, 10. listopada 2025. godine, prijavila je 50-godišnja hrvatska državljanka kako je sredinom kolovoza 2025. godine, na internet stranici podnijela zahtjev za kredit sa svojim podacima”, piše u policijskom izvješću.
Nakon ispunjavanja podataka “došla joj je poruka”. Javila se nepoznata osoba i od nje zatražila uplatu novaca za troškove kredita u iznosu većem od sto eura, što je ona i učinila, izvijestila je policija.
Nakon toga, slijedećeg dana, nepoznata osoba zatražila je i uplatu u iznosu nešto manjem od sto eura, a što je 50-godišnjakinja ponovno učinila, kao i još jednu uplatu za troškove izdavanja kredita od nekoliko stotina eura.
Neizvjesnost je trajala do kraja rujna 2025. godine kad se nepoznata osoba ponovno javila porukom i zatražila uplatu od nekoliko stotina eura, a kako 50-godišnjakinji do tada nije isplaćen traženi kredit, novčana sredstva više nije uplaćivala.
Brutalan napad na bolesnog čovjeka na Trešnjevci: ‘Pitali su ga je li dobro pa ga izmlatili na cesti’
Web heroj
Ovaj slučaj još jednom pokazuje kako je danas važno informirati se i biti svjestan opasnosti na internetu. Više o vrstama kibernetičkih prijevara, kako ih prepoznati te se uspješno zaštititi i unaprijediti svoju računalnu sigurnost, saznajte na stranici Web heroj.
Policija je izdala i upute kako se pripremiti i zaštiti od prijevara koje vrebaju u virtualnom svijetu. Kako bi lakše prepoznali prijevare i da ne postanete iduća žrtva, bitno je prepoznati glavne indikatore prijevare, ističe policija.
Slanje poveznice(linka) koji naizgled vodi na stranice trgovačkih društava koje se bave poštanskim i dostavnim uslugama s objašnjenjem kako se treba registrirati i unijeti osobne podatke.
Lažni/kopirani izgled WEB stranice trgovačkih društava, lako prepoznatljiv po brojnim pravopisnim i gramatičkim greškama hrvatskog jezika, u kombinaciji sa stranim jezicima, (najčešće se koriste Internet prevoditelji).
Jedan od indikatora je i zahtjev za unosom podataka sa debitne/kreditne kartice (broj kartice te posebice tzv. sigurnosni CVC/CVV troznamenkasti broj sa poleđine kartice ),
zahtjev za pristup Internet bankarstvu (unos broja tokena, OTP iz tokena i APPLI2/MAC iz tokena).
Također jedan od indikatora koji se pojavljuje u posljednje vrijeme se odnosi na poruke/ponude za kupovinu putem WEB stranice oglasno-prodajnih portala, koje potencijalni prodavatelj zaprima na svoj mobilni telefon ( kroz aplikacije za komunikaciju) pri čemu su zabilježene poruke sa pozivnih brojeva drugih zemalja ali i brojevi hrvatskih mreža.
