Američki fizičar John Martinis, ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, našao se u središtu neobične medijske zabune nakon što su ga brojni grčki portali proglasili grčko-američkim znanstvenikom. Iako je informacija ubrzo demantirana, priča se proširila brže nego što ju je sam Martinis uspio ispraviti.
Zbunjenost je, kako kaže, počela kada su ga počeli kontaktirati grčki novinari uvjereni da ima grčke korijene. „Ispada da nisam grčko-američkog, nego hrvatskog podrijetla“, objašnjava uz smijeh. „Je li ovaj intervju i dalje zanimljiv?“
Zbrka je nastala kada je australski portal The Greek Herald, koji izvještava o grčkoj dijaspori, opisao Martinisa kao „grčko-američkog fizičara“, vjerojatno zbog grčkog prizvuka njegova prezimena. Vijest su potom prenijeli i drugi mediji, među njima i ugledni Kathimerini, koji je 2020. objavio članak pod naslovom: „Grčki Amerikanac John Martinis vodit će budućnost kvantnih računala u Australiji.“ Iako nijedan relevantan izvor nije spominjao njegovo grčko podrijetlo, priča se ubrzo raširila društvenim mrežama.
‘Moj otac potječe s jednog otoka negdje na Jadranu’
Martinis, međutim, ne odbacuje mogućnost daleke povezanosti. „Moj otac potječe s jednog otoka negdje na Jadranu. S obzirom na to koliko su se ljudi kroz stoljeća selili uz obalu, tko zna, možda i postoji neka davna veza s Grčkom. Ali govorimo o vremenu prije otprilike 400 godina”, kaže iz svog doma u Santa Barbari. „Drago mi je kad vidim koliko su ljudi ponosni na svoje korijene. To je lijepo, i meni se to sviđa.“
Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku za 2025. godinu, Martinis je priznanje podijelio s Johnom Clarkeom i Michelom Devoretom za istraživanja makroskopskog tuneliranja i kvantizacije energije u električnim krugovima. Ističe kako mu priznanja nikada nisu bila cilj.
„Znanošću se baviš zbog radosti otkrića, zbog trenutka kada otkriješ nešto novo. To je prava nagrada. Ipak, neću lagati, lijepo je kada te kolege prepoznaju.“
Kao jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za kvantno računalstvo, Martinis vjeruje da je čovječanstvo „vrlo blizu“ stvaranju prvog praktičnog kvantnog računala. „Kada stvorimo potpuno novi tip računala, vidjet ćemo konkretne primjene – simulacije atoma i molekula, razvoj novih materijala, dizajn tranzistora… To bi moglo promijeniti medicinu i industriju iz temelja”, ističe.
Objavljeno tko je dobio Nobelovu nagradu za mir
Kvantno računalstvo
Nada se da će upravo ta tehnologija pomoći u rješavanju globalnog problema nestašice sirovina. „Primjer su baterije s kobaltom. Jednostavno nema dovoljno kobalta da elektrificiramo cijeli svijet. Ako kvantna računala pomognu u pronalasku novih materijala koji su češći i pristupačniji, to bi moglo imati golemu korist za društvo.“
Što se tiče straha da bi kvantna računala mogla ugroziti globalnu sigurnost razbijanjem enkripcije, Martinis nije zabrinut. „Kriptografija se uvijek razvija. Kad se stvori novi kod, netko ga s vremenom razbije. Kvantna računala samo su nova faza u toj dugoj priči. Već sada radimo na novim sustavima koji će biti otporni na to.“
Nakon karijere u akademskom svijetu i industriji – od Sveučilišta u Kaliforniji do Googleova Quantum AI Laba – Martinis danas vodi vlastitu malu tvrtku i kaže da je napokon pronašao slobodu koju je tražio. „Jednostavno se više nisam uklapao u Google. Kad sam krenuo samostalno, mogli smo promišljati drukčije, stvarati bez pritiska i politike velikih korporacija. To je pravi način rada”, kaže. Dodaje da je upravo ta sloboda ono što ga i dalje pokreće: „Znanost nije posao, to je način razmišljanja. Kad jednom kreneš tim putem, nikada ne prestaješ tražiti odgovore.“
