Krajem kolovoza Dnevnik.hr je pisao o divljim svinjama u okolici Dubrovnika koje se više gotovo i ne boje nikoga pa “bez pardona” ulaze u vrtove obiteljskih kuća.
U Staroj Mokošici, prigradskom naselju Dubrovnika, divlja svinja ušla je u vrt obiteljske kuće. Slične probleme i u Konavlima imaju već godinama, no ove godine više nego inače.
– Prema zvukovima sam čuo da ih je dolje bilo još, ali jedna najhrabrija među njima došetala se do početka terase. Ja sam ostao u šoku jer nisam očekivao da se neće bojati ljudi – rekao je Miho Baće iz Stare Mokošice.
– Poviknuo sam, ali ona je kao da je kod sebe doma, odšetala i pošla – dodao je šokirani mještanin.
Prošlo je nešto više od mjesec dana od ovog događaja, a snimke divljih svinja koje plivaju u moru pristižu sa svih strana. Izdvojimo samo dva slučaja: onaj kod Malog Lošinja i Rapca u Istri.
– Guj, guj, guj…kako su se lijepo divlje svinje prilagodile na suživot s nama ljudima, nikad ih više u Istri nije bilo. Ovo je u Rapcu, video by Nino Stucin – prije nekoliko je sati objavio IstraMet.
Ne(svakidašnje) scene prije nekoliko su dana stigle i iz Malog Lošinja. Dakle jedno je veliko krdo divljih svinja plivalo u moru prema Velopinu, predjelu Malog Lošinja. Divljim svinjama nije problem plivati 12 sati, preplivati i 15-ak nautičkih milja ili oko 27 kilometara, tako da nimalo nije rijedak slučaj da ih možete uočiti kako plivaju u moru.
Divlje svinje na kvarnerskim otocima i u priobalju već dugo nisu rijetkost, problem alohtone divljači već godinama muči stanovnike PGŽ-a pa su stvarno česte snimke divljih svinja u Opatiji, Kostreni ili Rijeci.
Približavaju li se divlje svinje kućama i plivaju li ovako vješto zbog potrebe za hranom, vodom, novim staništem, poljoprivrednim nasadima i obiljem hrane za potomke, ili traže sigurnija mjesta za život? U svakom su slučaju sve smjelije, sve ih je više i gotovo da se nikog i ničeg ne boje.
Kopnenu divljač NIJE DOZVOLJENO loviti u moru!
Mnogima zasigurno pada na pamet i jedan drugačiji morski “ribolov”, no treba podsjetiti da je sva divljač u lovištima javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske, te su dana na upravljanje lovoovlašteniku. Lovoovlaštenik ima pravo pomoći divljači na području lovišta kojim upravlja, a more nije i ne može biti dio lovišta, bez obzira na to što se divljač iz nekog obližnjeg lovišta nalazi u njemu.
Dakle, divljač u moru nitko nema pravo hvatati niti loviti. Jedini zakon koji se približio toj problematici je Zakon o zaštiti životinja, točnije članak 48., st.3., koji kaže:
“Hvatanje živih životinja ili usmrćivanja životinja na način koji uzrokuje trajnije patnje, osim ako je to iznimno opravdano znanstvenim istraživanjima i radi pomaganja određenoj populaciji”.
J.T.

