Pravosudne institucije na razini Bosne i Hercegovine zatražile su produljenje roka za ispunjavanje ciljeva Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina za dodatne tri godine, što znači da će se ovi slučajevi protegnuti u četvrtu desetljeću nakon završetka rata.
Iz Republike Srpske upozoravaju kako je postalo uobičajeno da se probijaju rokovi predviđeni Strategijom, a predstavnici udruženja srpskih žrtava ratnih zločina tvrde da se godinama svjesno odugovlači s postupcima, prenose Nezavisne.
„Cilj je da umru svjedoci“
Anđelko Nosović, predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske, ističe da ova inicijativa nije iznenađenje jer, kako kaže, pravosuđe na državnoj razini desetljećima opstruira prijave koje su podnosili Srbi.
„Cilj im je da umru svjedoci, a na kraju i počinitelji zločina nad srpskim narodom. Stalno se umanjuje broj srpskih žrtava, a međunarodna zajednica to prešutno odobrava. Dogodi se da svjedok umre, pa oni obustave postupak. Kažu: ‘Nema svjedoka, nema žrtve’. A postupak traje deset godina i sve su izjave uzete. Žrtva je umrla, ali počinitelj je živ, njemu se sudi, ne žrtvi“, rekao je Nosović za Nezavisne novine.
Dodaje kako se i kada se podigne optužnica protiv osoba koje su počinile zločine nad Srbima, ti ljudi često oslobađaju i nastavljaju živjeti slobodno.
„Skup neradnika“
Božica Živković Rajilić, predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske, oštro je kritizirala rad pravosudnih institucija BiH.
„Tamo nema ni pravde ni prava ni zakona. Što su radili 30 godina, a sada traže još vremena? I da im se produži rok, hoće li završiti ijedan predmet? Kad i osude nekoga, zločinci nad Srbima pobjegnu. Te institucije ne bi ni trebale postojati. Samo gomilaju predmete da bi imali plaću iz mjeseca u mjesec. Bitno im je da traje, ne da se riješi. Katastrofa“, rekla je Živković Rajilić.
Upozorenje na selektivan pristup
Viktor Nuždić, vršitelj dužnosti ravnatelja Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih osoba, upozorio je da bi prestanak važenja strategije mogao poslužiti kao alibi Tužiteljstvu i Sudu BiH da selektivno pristupaju predmetima i sami određuju prioritete.
„U tijeku su procesi za ratne zločine nad Srbima, poput predmeta ‘Dobrovoljačka’, ‘Atif Dudaković’ i ‘Jošanica’. Postoje deseci slučajeva u kojima još nije podignuta optužnica i zato prestanak važenja strategije ne bi bio u interesu srpskog naroda“, istaknuo je Nuždić.
Isidora Graorac, predsjednica Republičke organizacije obitelji zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, smatra da rok može biti produžen i za 33 godine, ali da se ništa neće promijeniti ako Tužiteljstvo ne promijeni svoj odnos prema srpskim žrtvama.
Još jedno produženje roka
Nadzorni organ za praćenje provedbe Revidirane strategije već je, uvažavajući prijedloge Suda i Tužiteljstva BiH, usvojio zaključak kojim se preporučuje Vijeću ministara BiH da rok bude produljen za tri godine.
Prema podacima Suda BiH, tijekom 2025. potvrđeno je 11 optužnica podignutih krajem 2024., dok Tužiteljstvo trenutno vodi istrage u 86 predmeta ratnih zločina.
Prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina usvojena je u prosincu 2008. godine. Njome je bilo predviđeno da se najsloženiji slučajevi okončaju u roku od sedam godina, a svi ostali u roku od 15. Budući da rok nije ispoštovan, 2018. donesena je Revidirana strategija s rokom od pet godina, a zatim je pomaknuta do kraja 2025. godine. Sada se traži novo produženje – do kraja 2028. godine.
