Investicijski balon vezan uz umjetnu inteligenciju mogao bi prsnuti, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF) jer sadašnji scenarij previše podsjeća na krah dot-com mjehura početkom 2000-ih, no ovoga puta, dođe li do njega, posljedice bi trebale biti blaže.
Ipak, pucanje AI balona teško može postati sistemski događaj koji bi srušio američko ili svjetsko gospodarstvo, smatra MMF.
Glavni ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas uočio je brojne paralele između ta dva povijesna razdoblja. Kao i kasnih 1990-ih, procjene dionica rastu do rekordnih razina, potiču potrošnju i pojačavaju inflacijske pritiske, prenosi Al Jazeera.
Kao i tada, zasad obećavajuća, nova tehnologija možda neće moći ispuniti kratkoročna tržišna očekivanja, što bi moglo izazvati pad cijena dionica, objasnio je Gourinchas u intervjuu za Reuters na početku godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu.
Ključna razlika: nema duga
Presudna razlika leži u načinu financiranja. Za razliku od dot-com ere, investicije u AI nisu utemeljene na zaduživanju, već ih pokreću tehnološke tvrtke s obiljem gotovine.
“S obzirom na to da ulaganja u AI nisu financirana dugom, eventualna tržišna korekcija pogodila bi dioničare, ali se ne bi prenijela na širi financijski sustav. Ne bi izazvala oštećenja u bankarskom sektoru,” ističe Gourinchas.
Tehnološke tvrtke trenutno ulažu stotine milijardi dolara u AI čipove, računalnu infrastrukturu i podatkovne centre. Svi žure implementirati tehnologiju koja obećava značajne dobitke u produktivnosti.
Problem je što se ti dobici još nisu pretočili u stvarne ekonomske rezultate. Situacija podsjeća na kasne 1990-e kada su visoke procjene internetskih tvrtki rijetko počivale na stvarnim prihodima, što je dovelo do kraha 2000. i blage recesije godinu kasnije.
Manji opseg znači manji rizik
Razmjeri trenutnog AI buma znatno su skromniji od nekadašnjeg internetskog ludila. Prema podacima MMF-a, ulaganja u AI porasla su za manje od 0,4 posto američkog BDP-a od 2022. Za usporedbu, u dot-com eri ulaganja u tehnološke tvrtke su skočila za 1,2 posto BDP-a između 1995. i 2000.
Gourinchas ipak ne isključuje mogućnost posrednih rizika. Korekcija u AI sektoru mogla bi promijeniti tržišni sentiment i toleranciju prema riziku, što bi moglo dovesti do šire ponovne procjene imovine i pritisaka na nebankovne financijske institucije.
Utjecaj na gospodarstvo
Prema MMF-ovom izvještaju World Economic Outlook, investicije u umjetnu inteligenciju, niže carine i povoljniji financijski uvjeti podupiru gospodarski rast u SAD-u i globalno.
No, Gourinchas upozorava na paradoks: dodatna ulaganja i potrošnja podižu potražnju i inflacijske pritiske, ali bez odgovarajućih dobitaka u produktivnosti. Istovremeno, netehnološka ulaganja bilježe pad zbog neizvjesnosti oko Trumpove carinske politike.
MMF predviđa da će inflacija u SAD-u do kraja godine iznositi 2,7%, a u 2026. pasti na 2,4%, što je i dalje iznad cilja Federalnih rezervi od 2%. Glavni čimbenici koji drže inflaciju visokom su smanjena imigracija, koja ograničava ponudu radne snage, te odgođeni učinci carina na cijene.
