Njemačka vlada odobrila je novi nacrt zakona namijenjenog rješavanju rastućeg nedostatka rada u zemlji potičući pojedince da nastave raditi izvan umirovljenja.
Predloženo zakonodavstvo, koje je kabinet dogovorio u srijedu, omogućit će umirovljenike da zarađuju do 2.000 eura (1.700 funti) mjesečno bez poreza.
Početkom 2026. godine stupa na snagu, predviđa se da će inicijativa koštati oko 890 milijuna eura (760 milijuna funti) godišnje u izgubljenim poreznim prihodima između 2026. i 2030. godine, prema a Reuters izvješće.
Ministar financija Lars Klingbeil naglasio je ekonomsko obrazloženje iza poteza, navodeći: “Postavljamo daljnje poticaje za ekonomski rast u Njemačkoj.
“Za to, posao posebno treba stariji i iskusni radnici i vješti profesionalci.”
Mjera za borbu protiv demografskih promjena
Izvještaj o ministarstvu unutarnjih poslova ukazuje da se očekuje da će se radno stanovništvo Njemačke smanjiti za 6,3 milijuna ljudi od 2010. do 2030. godine, što će trend koji će neizbježno deprimirati bruto domaći proizvod po osobi zbog smanjenog omjera radnika-umirovljenja.
“Naše tvrtke već očajnički traže kvalificirane radnike, a demografski trendovi dodatno će pogoršati nedostatak”, rekla je ministrica ekonomije Katherina Reiche, dodajući da se broj ljudi radne dobi smanjuje za oko 400 000 godišnje.
Prihvatljivi su zaposlenici koji su podložni obveznom socijalnom osiguranju i koji su prošli standardnu dob za odlazak u mirovinu od 67 godina.
Uz postojeću obvezu plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje, društveni će sustav također imati koristi od bonusa, priopćilo je Ministarstvo financija.
Europa se pretvara u mirovinske reforme kako bi riješila nedostatak rada
Njemačke mjere za poticanje radnika da se povuku kasnije dolaze dok se vlade diljem Europe okreću mirovinskim reformama kako bi se riješile nestašice radnika i ublažile teret svojih mirovinskih sustava.
Ipak, to je politički podjela tema koja može imati visoke političke troškove za vlade, kao što se vidi u Francuskoj.
Francuski premijer Sebastien Lecornu u utorak je obustavio značastu mirovinsku reformu u 2023. do predsjedničkih izbora 2027. godine, klanjajući se na pritisak ljevičarskih zakonodavaca koji su zatražili takav potez kako bi osigurali njegov politički opstanak.
