Zemlje Europske unije imaju pet godina da se pripreme za rat, prema vojnom planu koji će Europska komisija predstaviti u četvrtak, a u koji je imao uvid Politico. “Do 2030. Europi je potrebna dovoljno jaka europska obrambena pozicija kako bi vjerodostojno odvratila svoje protivnike, kao i odgovorila na bilo kakve agresije”, navodi se u nacrtu plana.
Plan obrambene spremnosti 2030. znak je rastuće uloge EU u vojnim poslovima, reakcija na rat ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine i nejasnu predanost američkog predsjednika Donalda Trumpa europskoj sigurnosti.
“Militarizirana Rusija predstavlja trajnu prijetnju europskoj sigurnosti u doglednoj budućnosti”, navodi se u dokumentu, koji je prvi objavio Bloomberg. Dok zemlje EU-a brzo povećavaju svoje obrambene proračune, velik dio te potrošnje “ostaje pretežno nacionalni, što dovodi do fragmentacije, inflacije troškova i nedostatka interoperabilnosti”, navodi se u dokumentu od 16 stranica.
Zajednička kupnja oružja
Izvršno tijelo EU-a potiče države da zajedno kupuju oružje i želi da najmanje 40 posto obrambene nabave budu zajednički ugovori do kraja 2027. – u odnosu na manje od petine, što je slučaj sada. Plan također postavlja ciljeve da najmanje 55 posto kupnje oružja dolazi od tvrtki iz Unije i Ukrajine do 2028. i najmanje 60 posto do 2030.
Dokument ide točku po točku kroz niz prioriteta. Jedan od glavnih ciljeva je popunjavanje praznina u sposobnostima EU-a u devet područja: zračna i raketna obrana, mehanizmi za omogućavanje, vojna mobilnost, topnički sustavi, umjetna inteligencija i kibernetički sustavi, projektili i streljivo, dronovi i protudronovi, kopnena borba i pomorski sustav.
Plan također spominje područja poput obrambene spremnosti i uloge Ukrajine, koja bi bila teško naoružana i podržana kako bi postala “čelični dikobraz” sposoban odvratiti rusku agresiju.
Plan uključuje i vremenske okvire za tri ključna projekta: Istočni nadzor, koji će integrirati kopnene obrambene sustave sa sustavima protuzračne obrane i protudronova, poznat kao “Europski zid dronova” koji je Komisija nedavno predložila kako bi bolje zaštitila istočne zemlje; Europski zračni štit za stvaranje višeslojnog sustava protuzračne obrane; i Obrambeni svemirski štit.
Komisija se nada da će čelnici EU-a odobriti ta tri projekta do kraja godine. Da bi bili spremni do 2030., prema nacrtu plana, projekti u svim prioritetnim područjima trebali bi biti pokrenuti u prvoj polovici 2026. Do kraja 2028. projekti, ugovori i financiranje trebali bi biti na snazi kako bi se riješili najhitniji nedostaci.
Suverenost članica
Komisija također želi mapirati povećanje industrijskih kapaciteta potrebno za popunjavanje nedostataka i identificiranje rizika i uskih grla u lancu opskrbe u kritičnim sirovinama. To bi se moglo pokazati kontroverznim, budući da je europska industrija tradicionalno nerado dijelila previše informacija o proizvodnji i lancima opskrbe s Bruxellesom.
U dokumentu se navodi da će EU pomoći u mobilizaciji do 800 milijardi eura za potrošnju na obranu, uključujući program SAFE od 150 milijardi eura kredita za oružje, Europski obrambeni industrijski program od 1,5 milijardi eura – koji je još uvijek u pregovorima – Europski obrambeni fond i, nakon što bude usvojen 2027. godine, sljedeći višegodišnji proračun bloka.
Naglašava da će zemlje ostati pod kontrolom, naglašavajući da su “države članice i ostat će suverene za svoju nacionalnu obranu”.
