Bloomteq je objavio novi dokaz, Fondacija 787 napustila je konzorcij, a Ministarstvo priznalo “prednost” određenim subjektima.
Prošlo je više od tri tjedna od javnog priznanja mogućih nepravilnosti u natječaju za projekt „Razvoj start-up ekosustava” vrijednog 1,2 milijuna KM, no institucije, tužiteljstvo i službene istrage i dalje šute, kaže Nermin Hadžić, direktor tvrtke Bloomteq.
Prema njegovim tvrdnjama, riječ je o “sistemskoj korupciji” i “dogovorenom natječaju”, dok iz Ministarstva te optužbe ne komentiraju.
“Strah je, izgleda, jači od profesije i savjesti”, napisao je Hadžić, podsjetivši da su umjesto rasprave o mogućim zlouporabama uslijedile inspekcije, dopisi i pokušaji zastrašivanja.
Kako je sve počelo
Slučaj je počeo kada je Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta u ožujku raspisalo javni poziv “Razvoj start-up ekosustava”. Natječaj je trajao samo devet dana, uključujući vikend, a odluka o dodjeli sredstava donesena je “u pola dana”, tvrde i dobitnici sredstava i oni čije su žalbe odbijene, o čemu je već pisao portal Akta.ba.
U nedavno objavljenom podcastu Plenum, Senad Šantić, član pobjedničkog konzorcija Techstars Sarajevo, otvoreno je govorio o dogovoru s ministrom Vojinom Mijatovićem prije raspisivanja natječaja.
“Bojan i kolega Harun imali su sastanak s Mijatovićem. On je bio zainteresiran. Trebalo je raspisati javni natječaj i tada su napravili taj poziv”, rekao je Šantić.
Time je, tvrdi Hadžić, potvrđeno ono na što su mjesecima upozoravali – da je poziv pisan u suradnji s ministrom i prilagođen unaprijed poznatim ponuđačima. “Tu više nema što tumačiti. Riječima samih aktera, javni poziv napravljen je zajedno s ministrom i pisan tako da odgovara unaprijed poznatom ponuđaču”, poručio je Hadžić.
Dokument Ministarstva otkriva ključne detalje
Na zastupničko pitanje Edina Smajića, Ministarstvo je u odgovoru Parlamentu FBiH priznalo da je rok za prijavu bio “kraći nego inače” i pojasnilo da je “namjerno postavljen tako da prednost imaju subjekti koji su već u fazi realizacije sličnih projekata”.
Ovaj dokument, koji potpisuje Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, dodatno potvrđuje da proces nije bio otvoren za širu konkurenciju.
Ministar Mijatović naveo je i da je uvid u projektne prijave moguć “isključivo na zahtjev nadzornih organa” — što je u suprotnosti s činjenicom da je Šantić u podcastu javno citirao dijelove prijave tvrtke Bloomteq, uključujući informacije koje nikada nisu bile javno objavljene.
Hadžić tvrdi da je time “netko unutar institucije omogućio pristup povjerljivim dokumentima” i da se radi o “sistemskoj korupciji – dogovorenom natječaju, kratkom roku i selektivnom pristupu informacijama”.
Fondacija 787 se povlači
Usred rastuće kontroverze, Fondacija 787, jedna od članica pobjedničkog konzorcija, objavila je da se povlači iz projekta Techstars Sarajevo.
U priopćenju navode kako nakon potpisivanja ugovora s Vladom FBiH nije zaključen interni ugovor među članicama konzorcija kojim bi se definirale obveze i rokovi. Također navode da je izostala jasna komunikacija te da su se pojavile “opravdane sumnje u transparentnost procesa dodjele licence”.
“Za nas je legitimnost takvih procesa od najveće važnosti jer oni izravno utječu na način na koji se raspoređuju javni resursi i gradi povjerenje između institucija i zajednice”, poručili su iz Fondacije 787, naglasivši da ne žele biti dio procesa koji “narušava principe otvorenosti i integriteta”.
Hadžić tvrdi da upravo povlačenje Fondacije dokazuje kako je “proces od početka bio problematičan i vođen iza zatvorenih vrata”.
Inspekcije umjesto odgovora
U travnju, nakon što je Bloomteq javno prozvao Ministarstvo zbog nepravilnosti, ministar Mijatović je tijekom potpisivanja ugovora s predstavnicima Techstarsa izjavio:
“Nema više srebrenih malina, a svatko ima pravo iskoristiti sve pravne mogućnosti… A onda ćemo, ako treba, razgovarati i o ovom procesu, a i o tim tvrtkama.”
Samo nekoliko tjedana kasnije, u svibnju, u Bloomteq su stigle inspekcije. Hadžić tvrdi da je riječ o “institucionalnoj odmazdi”.
“Inspekcija se ne bi smjela koristiti kao alat za prijetnje i zastrašivanje tvrtki koje imaju legitimno pravo tražiti odgovore o netransparentnim postupcima”, naveo je u priopćenju.
Umjesto dijaloga, dodaje, stigla su upozorenja da bi Ministarstvo moglo tužiti za klevetu svakoga tko “iznosi neistine u javnosti”. “To je pokušaj gušenja javne rasprave i opasan presedan”, istaknuo je Hadžić.
Kakav ekosustav gradimo?
Hadžić se pita koristi li se 1,2 milijuna maraka zapravo za “pozicioniranje i penjanje po ljestvici Techstars ekosustava” privatnih kompanija i pojedinaca, umjesto za stvarni razvoj start-up zajednice.
“Koliko će nas tek stajati pravi akceleratorski program? Procjena – još nekoliko milijuna. Ako gradimo sustav u kojem se javni pozivi pišu iza zatvorenih vrata, rokovi kroje da isključe konkurenciju, a oni koji traže istinu dobivaju inspekcije — onda to nije ekosustav. Nazovimo to pravim imenom”, napisao je Hadžić.
Podsjetimo, ugovor o dodjeli poticajnih sredstava za provedbu projekta “Razvoj start-up ekosustava” potpisan je krajem travnja s Katie Smith, predstavnicom akceleratorskog programa Techstars LLC iz SAD-a, i Bojanom Lazićem, predstavnikom konzorcija Techstars Sarajevo.
Techstars Sarajevo trebao bi postati regionalni centar start-up inovacija, a ugovor s Techstars LLC-om vrijedi četiri godine i procijenjen je na oko 600.000 američkih dolara.
Konzorcij čine 38X Ventures d.o.o. Sarajevo, Zendev d.o.o. Mostar i Fondacija 787 iz Sarajeva, koja je u međuvremenu napustila projekt.
Odgovornost je na sustavu
Projekt je predstavljen kao veliki iskorak s ciljem da Sarajevo i BiH postanu regionalna referentna točka za start-upove. No ako se te ambicije ostvaruju kroz natječaje s kratkim rokovima, unaprijed krojenim pravilima i bez mehanizama kontrole, takvi rezultati postaju sumnjivi.
Cijeli slučaj, bez obzira na pojedinačne izjave, otkriva duboke slabosti u načinu na koji se u Bosni i Hercegovini provode javni pozivi i natječaji.
Izjava Senada Šantića u podcastu ne mora nužno otkrivati osobnu namjeru, ali ukazuje na ustaljeni obrazac u kojem se granice između legitimnog lobiranja i institucionalne zloupotrebe opasno brišu.
Zato je uloga Ministarstva, na čijem je čelu Vojin Mijatović, presudna — jer transparentnost i jednak pristup moraju biti temelj svake javne nabave, osobito one koja raspolaže s više od milijun maraka javnog novca.
Odluka Fondacije 787 da se povuče iz projekta dodatno potvrđuje koliko je povjerenje u takve procese narušeno. Umjesto da se spor svede na međusobne optužbe, ovaj slučaj trebao bi otvoriti širu raspravu o nužnosti reforme procedura javnih nabava, nadzora i odgovornosti nositelja funkcija.
