Europska komisija razmatra mogućnost da mirovinske reforme postanu uvjet za dobivanje sredstava iz sljedećeg višegodišnjeg proračuna Europske unije vrijednog čak 2 bilijuna eura. Ideja je da se tako ojačaju posustali mirovinski sustavi i spriječi kolaps javnih financija pod pritiskom demografske krize.
Tri visoka dužnosnika EU-a potvrdila su za Politico da ekonomska i financijska tijela Komisije razmatraju novi pristup kojim bi države članice bile potaknute — ili pritisnute — na uvođenje politika štednje za mirovinu. Prema prijedlogu, zemlje koje ignoriraju preporuke specifične za pojedinu državu, takozvane CSR-ove (Country-Specific Recommendations), mogle bi ostati bez dijela novca iz sedmogodišnjeg proračuna koji kreće 2028. godine.
“Naš je posao pomoći zemljama da učine teške stvari”, rekao je jedan visoki dužnosnik Komisije, dodajući da bi CSR-ovi mogli biti “prirodan alat” za povezivanje reformi s ulaganjima.
Demografska bomba koja prijeti Europi
Europska unija suočava se s “otrovnim koktelom” visokog javnog duga, starenja stanovništva i sve manjeg broja novorođenih. Ti trendovi izravno ugrožavaju održivost tradicionalnih mirovinskih sustava “generacijske solidarnosti”, koji se financiraju iz poreza sadašnjih radnika.
Već danas je više od 80 posto umirovljenika u EU-u u potpunosti ovisno o državnoj mirovini. Ta prevelika ovisnost dovela je do toga da je čak svaki peti građanin stariji od 65 godina, odnosno oko 18,5 milijuna ljudi, u riziku od siromaštva. Bruxelles zato želi postići dvostruki učinak: rasteretiti državne proračune i potaknuti razvoj tržišta kapitala, po uzoru na američki model, kroz dugoročnu individualnu štednju građana.
Hrvati reagirali na vijest o mirovinama: ‘Obradovat će ih, samo da izađu iz kontejnera’
Politički osjetljivo pitanje
No, iako je ideja tehnički privlačna, politički je iznimno osjetljiva. Mirovinska politika i dalje spada u nacionalnu nadležnost, a svako uplitanje Bruxellesa moglo bi izazvati otpor vlada i građana. “Ne možete kupiti mirovinsku reformu“, upozorio je jedan zamjenik ministra financija. “To dira samu srž demokracije.”
Da je riječ o osjetljivoj temi, pokazuje i niz nedavnih prosvjeda diljem Europe. U Bruxellesu su se ovog tjedna sindikati sukobili s policijom zbog planiranog podizanja dobi za umirovljenje sa 65 na 67 godina do 2030. godine. Belgija je pritom prošla bolje od Francuske, koja je 2023. svjedočila mjesecima masovnih prosvjeda nakon što je predsjednik Emmanuel Macron pomaknuo granicu umirovljenja sa 62 na 64 godine. Novi francuski premijer Sébastien Lecornu već je najavio da će te reforme staviti “na led” kako bi riješio parlamentarnu krizu, no takav potez mogao bi Pariz stajati i do 400 milijuna eura sljedeće godine.
Fokus na štednju, a ne na dob umirovljenja
Komisija zasad ne planira propisivati dob za umirovljenje ni iznose mirovina. Fokus bi bio na poticanju građana na osobnu štednju i na poticanju poslodavaca da nude korporativne mirovinske planove zaposlenicima.
CSR-ovi su inače dio godišnjeg procesa fiskalnog nadzora kojim Komisija koordinira ekonomske politike članica. Preporuke se pregovaraju s nacionalnim vladama i ne smatraju se obvezujućima, ali bi povezivanje s fondovima EU-a moglo promijeniti tu praksu. “Ako je riječ o mirovinama, neka bude tako”, rekao je drugi visoki dužnosnik Komisije, naglašavajući da Bruxelles to vidi kao “zdravu ekonomsku politiku, a ne prisilu”.
Žive u Hrvatskoj i imaju mirovinu 2370 eura: Bavili se poslom koji se mnogima gadi
Model ‘mrkve i batine’ iz doba pandemije
Ideja nije bez presedana. Tijekom pandemije Komisija je kroz fond oporavka vrijedan 800 milijardi eura uvjetovala isplate provođenjem reformi, među kojima su u nekim državama bile i mirovinske promjene. Taj sustav “mrkve i batine” pokazao se uspješnim unutar institucija EU-a, pa Komisija sada želi primijeniti isti pristup u novom proračunu.
Ipak, ne dijele svi to oduševljenje. Mnoge su vlade kritizirale golemu administraciju potrebnu za dokazivanje ispunjenja ciljeva, zbog čega je velik dio sredstava iz fonda ostao neiskorišten. “Ne znamo zašto Komisija toliko voli ovaj model”, rekao je drugi zamjenik ministra financija. “[Mirovinska reforma je] izuzetno kontroverzna. Jako sumnjam da će to itko učiniti.”
