ZADAR – U Polivalentnoj dvorani Providurove palače je u organizaciji Grada Zadra i Sveučilišta u Zadru održana panel rasprava „Integrirani razvoj gradskih otoka – projekt Arhipelogos“, na kojemu su sudionici, gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić, rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, predsjednik Udruge za razvitak hrvatskih otoka – Otočni sabor Denis Barić i vlasnik OPG-a Maljić s otoka Premude Jole Maljić, raspravljali o potrebi razvoja otoka uz uvažavanje posebnosti, potreba i razvojnih potencijala svakog pojedinog otoka.
– Pojedinačnim financiranjem javnih projekata nedovoljno se holistički sagledava ulaganje u neki prostor. Uz suradnju znanstvene zajednice došlo se do pokušaja da se integriranim pristupom dobije sinergijski učinak i poboljša kvaliteta života, u ovom slučaju na otocima. Potrebe otočana su velike i nekada se čini da naša nastojanja nisu dovoljno kvalitetna, iako često u tom trenutku nije moguće napraviti više. Mi sada imamo više instrumenata za pomoć otocima nego bilo kada prije, a planiramo pojačati i naš odjel za otoke – rekao je gradonačelnik Šime Erlić.
Kao otočanin, Ravljanin, rektor Sveučilišta u Zadru J. Faričić ukazao je na brojne probleme s kojima se otočani susreću – prometnu povezanost koja ne ovisi samo o frekventnosti linija te brzini brodova nego i o vremenskim neprilikama, nesigurnu vodoopskrbu, loše riješenu odvodnju s ekološkim i drugim posljedicama, loše stanje u zemljišnim knjigama, depopulaciju, starenje stanovništva, nedostatak komunalnih vezova, nedovoljnu zdravstvenu i socijalnu skrb i dr. Istakao je važnost aktivnog angažmana znanstvene zajednice koja otoke ne smije tretirati samo kao predmet istraživanja, a otočane kao ispitanike već s otočanima treba uspostaviti cjelogodišnji suživot, a otoke pretvoriti u prostor su-djelovanja. U to smislu Sveučilište u Zadru je osmislilo program Arhipelogos (od arhipelag + logos) koji će uskoro, u suradnji s Gradom Zadrom, Općinom Preko i Zadarskom županijom, imati i prve konkretne realizacije.
Govoreći o složenom upravno-teritorijalnom sustavu i njegovom utjecaju na razvitak otoka, istakao je da su zadarski otoci stoljećima bili dio zadarske komune (s iznimkom Vira koji je pripadao ninskoj komuni te središnjeg i južnog dijela otoka Paga koji je pripadao paškoj komuni), zatim je kratkotrajna francuska uprava 1806. osnovala prve otočne općine, a austrijska uprava porezne, tj. katastarske općine (koje su pratile ustroj otočnih župa Zadarske nadbiskupije) da bi redukcijom općina 1962. zadarski otoci postali dio zadarske, biogradske i paške općine do modernoga ustroja u kojemu brojne otočne općine Zadarske županije dijele stvarnost 555 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj. Vrijeme je za temeljitu analizu i raspravu o tome je li došlo vrijeme spajanja pojedinih otočnih općina, nakon što je njihovo funkcionalno povezivanje već započelo.
– Odijeljenost otoka od kopna je istodobno blagoslov jer su oni otporniji na pritiske intenzivne izgradnje kojom je zahvaćena obala kopna i stoga odražavaju harmoničniji odnos čovjeka i prirode, a s druge strane ta distanca od kopna je ponekad prokletstvo jer se za olujnoga vremena prekida pomorski promet i često dolazi do prekida elektroopskrbe sa višestruko štetnim posljedicama za život otočana. Profesor Faričić istakao je potrebu osiguravanja mobilnih liječničkih timova i timova socijalne skrbi (s psiholozima, socijalnim radnicima i dr.) kako bi se pristupilo starijem otočnom stanovništvu, dok je za njih, a posebno i za mlađe (bez obzira što ih je sve manje ili na otoke dolaze samo vikendom i tijekom godišnjeg odmora i školskih praznika) potrebno osigurati i širokopojasni internet da otočani u nedostatku kvalitetne pokrivenosti mrežom teleoperatera ne budu primorani tražiti skupa alternativna rješenja poput Starlinka. U dosadašnjim promišljanjima o razvoju otoka nije se vodilo računa o vikendašima, koji su vezani za otoke i bez kojih bi oni bili u drastično goroj situaciji, rekao je rektor Faričić.
Također, naveo je da se uz mnoge kvalitetne iskorake s ciljem unaprjeđenja kvalitete života na otocima u vidu infrastrukture i uvođenja novih brodova za putnički linijski promet, trebaju osigurati i noviji trajekti za povezivanje otoka unutar administrativnih granica Grada Zadra te nastaviti s održavanjem prometne infrastrukture, uključujući i protupožarne puteve koji imaju višestruku funkciju jer otočanima omogućuju pristup maslinicima i drugim obradivim terenima. Na kraju je apelirao na češće i neposrednije oblike komunikacije otočnih zajednica preko mjesnih odbora s gradskim vlastima.
Predsjednik Otočnog sabora Denis Barić pohvalio je novine koje donosi novi Zakon o otocima, ali se boji da one neće biti implementirane zbog različitih pravilnika koji istovremeno egzistiraju, dok je Maljić kao glavnu prednost naveo kvalitetu života na otocima, onima koji na njemu ne žive s djecom.
Nakon panela kojim je moderirao izv. prof. dr. sc. Tomislav Klarin s Odjela za primijenjene komunikacijske znanosti kao jedan od primjera integriranog ulaganja usmjerenog na održivi razvoj otočnih zajednica, poticanje poduzetničkog okruženja, jačanje konkurentnosti otočnog gospodarstva kroz revitalizaciju infrastrukture javne, kulturne i društvene namjene zadarskih otoka, voditeljica Centra za projekte, znanost i transfer tehnologija Irena Kozulić predstavila je projekt Arhipelogos, kojeg zajednički pripremaju Sveučilište u Zadru i Grad Zadar.
D.G.
