Vodovodni, sanitarni i energetski sustavi u Gazi su na rubu potpunog kolapsa nakon gotovo dvije godine rata. Dok se stanovnici počinju vraćati nakon prekida vatre, ekološka šteta u regiji mogla bi učiniti njezin oporavak nemogućim bez hitne akcije, upozorava novo izvješće.
Analitičari kažu da su ekosustavi Gaze uništeni bombardiranjem, gotovo u potpunosti uništavajući usjeve i vodne sustave, ostavljajući dva milijuna ljudi u stalnom riziku od humanitarne krize.
Tisuće raseljenih stanovnika Gaze počeli su se vraćati u ono što je ostalo od njihovih domova nakon što je ovaj tjedan objavljen prekid vatre između Izraela i Hamasa. Međutim, studija koju je u srijedu objavio institut Arava procjenjuje da je 69 posto infrastrukture u Gazi oštećeno. Upozorava se da degradacija okoliša sada prijeti javnom zdravlju, sigurnosti hrane i regionalnoj stabilnosti.
Kako su stope pothranjenosti porasle do 10 puta u odnosu na razinu prije sukoba, satelitske snimke pokazale su da je približno 80 posto svih usjeva u Gazi ili oštećeno ili uništeno do ožujka 2025., navodi se u izvješću.
“Intenzivne vojne aktivnosti, kao što je kretanje teških strojeva, zbijaju, erodiraju i iscrpljuju plodni gornji sloj tla, otežavajući rast vegetacije”, stoji u izvješću.
Dodalo se da je ova devastacija plodne zemlje “ozbiljna šteta” za sposobnost regije da se prehrani.
“Okoliš Gaze je u slobodnom padu – zatrovana voda, uništena usjeva i razbijena električna mreža guraju teritorij do ruba”, rekao je dr. David Lehrer, direktor primijenjene ekološke diplomacije Instituta Arava.
“Ono čemu svjedočimo nije samo humanitarna katastrofa, već i ekološki kolaps koji prijeti samoj mogućnosti oporavka.”
U izvješću se navodi da su lokalne izraelske sigurnosne mjere u obalnim vodama Gaze učinile ribolovne aktivnosti “gotovo nemogućima od početka sukoba”, ubivši 120 ribara i prisilivši mnoge na pecanje “opasno blizu obale”.
U izjavi za The Independent, izraelska vojska tvrdila je da je “Država Izrael dopustila rad vodovodnih linija koje opskrbljuju milijune litara dnevno Pojasu Gaze. Sukladno tome, tri vodovodne linije za Gazu nastavile su funkcionirati tijekom cijelog rata”.
Što se tiče “pomorske arene”, navodi se da su “sigurnosna ograničenja nametnuta području uz Pojas Gaze nakon Hamasove upotrebe pomorskih sredstava, uključujući ribarske brodove, tijekom napada 7. listopada”.
“U skladu s odlukom političkog vodstva, ova ograničenja ostaju na snazi zbog stalnih i značajnih prijetnji koje Hamas nastavlja predstavljati s pomorskog dobra. Područje je označeno kao borbena zona, a civilno stanovništvo u Gazi obaviješteno je o ograničenjima”, dodaje se.
U izvješću se dodaje da se 93 posto kućanstava sada suočava s nesigurnošću vode, pri čemu je dostupnost vode po osobi pala na 8,4 litre dnevno – znatno ispod hitnog minimuma Svjetske zdravstvene organizacije od 15 litara.
Sva postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda prestala su raditi, tjerajući sirovu kanalizaciju u improvizirane lagune koje prijete izlijevanjem na ulice do kuća ljudi, te bi mogle prodrijeti u zajednički obalni vodonosnik, glavni izvor podzemne vode na teritoriju.
Gotovo polovica kućanstava prijavljuje kanalizaciju ili stajaću vodu unutar 10 metara od svojih skloništa, povećavajući rizik od izbijanja kolere i drugih bolesti koje se prenose vodom i koje bi se mogle proširiti izvan granica Gaze.
Kapacitet proizvodnje električne energije također je pao za više od 80 posto, a prekidi u opskrbi električnom energijom traju i do 22 sata dnevno. Generatori na fosilna goriva, posebice dizel, ostaju primarni izvor električne energije za humanitarne operacije u Gazi, zbog kolapsa centralne električne mreže u Gazi.
U izvješću Instituta Arava predložena je postupna strategija pod vodstvom zajednice za ponovnu izgradnju osnovnih sustava u Gazi, počevši s lokalnim mrežama vode, energije i hrane izvan mreže.
Njegova “apsorptivna” faza usredotočena je na hitne humanitarne potrebe kao što su hitno sklonište i pristup vodi. „Prilagodljiva” faza naglašava decentraliziranu struju i pročišćavanje otpadnih voda, dok „transformativna” faza poziva na obnavljanje ekosustava, ugrađivanje otpornosti na klimu u urbano planiranje i stvaranje zajedničkih regionalnih mehanizama upravljanja za zajedničke resurse.
Tehnologije koje su već isprobane u Gazi uključuju mikromreže na solarni pogon, sustave biofiltracije otpadnih voda, generatore atmosferske vode i građevinske materijale izrađene od recikliranog šuta poznate kao GreenCake blokovi.
Izvješće je objavljeno nekoliko dana nakon što je sporazumom o prekidu vatre uz posredovanje američkog predsjednika Donalda Trumpa okončan dvogodišnji rat između Izraela i Hamasa. Svjetski čelnici koji su se ovog tjedna sastali u Egiptu pozdravili su primirje kao prvi korak prema obnovi Gaze, iako ključni detalji – uključujući kako će se upravljati teritorijem – ostaju neriješeni.
Svjetska banka, Ujedinjeni narodi i Europska unija procijenili su ranije ove godine da bi troškovi obnove Gaze iznosili oko 53 milijarde dolara. Očekuje se da će bogate arapske države pomoći s tim troškom; međutim, plan je i dalje nejasan, a najveći izazov ne leži samo u izgradnji, već iu ponovnom uspostavljanju osnovnih usluga i povjerenja javnosti. Autori Instituta Arava rekli su da se oporavak okoliša također mora tretirati kao sastavni dio tog procesa, a ne kao naknadna misao.
“Čekanje da politika sustigne nije opcija”, rekao je dr. Lehrer. “Oporavak mora započeti sada, s rješenjima koja pokreće zajednica i koja mogu obnoviti zemlju, vodu i zrak.”
Izvješće poziva vlade, međunarodne donatore i humanitarne agencije da usklade financiranje s lokalnim pristupima, upozoravajući da bi ponovna izgradnja oštećene infrastrukture bez rješavanja problema kontaminacije i kolapsa ekosustava ostavila Gazu zarobljenu u krugu krize.
