U ljeto 1999. godine, zagrebački kvart Svetice potreslo je brutalno ubojstvo Ibrahima Dedića, tada jednog od najpoznatijih i najkontroverznijih bankara u Hrvatskoj. Ubojice su ga dočekale pred ulazom njegove zgrade, a prema svjedočenju susjeda, trojica muškaraca ispalila su više hitaca u Dedića te pobjegla crnim BMW-om njemačkih registracija. Iako je jedan od napadača bio ranjen i ostavio trag krvi, identitet ubojica dugo je ostao misterij.
Ibrahim Dedić ušao je u povijest kao osnivač Promdei banke, prve privatne banke u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, osnovane 1989. na zagrebačkim Sveticama. U kratkom je roku stvorio poslovno carstvo koje je obuhvaćalo 43 poslovnice diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije, a vrijednost banke procjenjivala se na više od 50 milijuna njemačkih maraka.
No, samo nekoliko godina kasnije, Dedićeva priča poprimila je mračan obrat. Promdei banka bila je u središtu velike financijske afere nakon što je otkriveno da duguje Narodnoj banci Bosne i Hercegovine čak 19 milijuna maraka. Uslijedio je novi skandal kada je banka zamrznula šest milijuna dolara namijenjenih obnovi kuća u Brčkom, što je dovelo do sumnji u nelegalne transakcije i političke pritiske.
Pokušaj atentata
Bankar je već bio meta napada. Godinu dana prije likvidacije, 1998., preživio je pokušaj atentata kada je pogođen u vrat. I sam je javno upozoravao da mu je život ugrožen, tvrdeći da je bio meta čak sedam puta te da ga ucjenjuju za dva milijuna njemačkih maraka. Njegova upozorenja mnogi su tada dočekivali s nevjericom.
Iako je Dedić tvrdio da je početni kapital stekao radom u Njemačkoj, pojavile su se i sumnje da je novac došao iz sivih zona poslovanja. U razdoblju inflacije, njegova banka izrasla je iz jedne male poslovnice u regionalnog financijskog igrača, što je izazvalo interes i sumnje državnih institucija.
Promdei banka bila je pod stalnim nadzorom. Samo 1990. provedeno je gotovo petsto revizija. U jednoj od poslovnica u Kopru 1992. pronađeni su krivotvoreni tolari, zbog čega je Dedić završio u slovenskom zatvoru, gdje je proveo osam mjeseci. Unatoč tome, nakon povratka u Hrvatsku nastavio je poslovati, ali i upozoravati na prijetnje po svoj život.
Dramatičan incident u bolnici: Policija otkrila pozadinu slučaja u Virovitici
Brutalno ubojstvo
U kriminalnim krugovima, ali i na suđenjima za tzv. “zločinačku organizaciju”, spominjalo se ime Željka Šobota, koji je, prema pojedinim pričama, bio umiješan u Dedićevo ranjavanje godinu ranije. Navodno su Dedićevi ljudi potom likvidirali Šobota, da bi Šobotovi iz osvete smaknuli Dedića, što je samo dodatno zamutilo granice između poslovnih sukoba i podzemnih obračuna.
Basa je tijekom suđenja tvrdio da nije pucao u Dedića, ali je priznao da se nalazio na mjestu događaja u društvu osoba čija imena nije želio otkriti “radi sigurnosti svoje obitelji i djeteta”. Obrana i tužiteljstvo najavili su žalbe, a slučaj i dalje nije pravomoćno zaključen.
Optužnica protiv Base podignuta je još 2020. godine. Teretila ga je da je 3. srpnja 1999. zajedno s nepoznatom osobom, prema prethodnom dogovoru, dočekao Dedića u Ivekovićevoj ulici 17 te u njega ispalio više od dvadeset metaka iz automatskog oružja. Dedić je na mjestu podlegao ozljedama.
Tomislav Viktor Basa uhićen je početkom 2020. nakon što se iz inozemstva vratio u Hrvatsku posjetiti rodbinu. Policija ga je pratila godinama, vjerujući da upravo on zna ključne detalje o ubojstvu koje je obilježilo kraj jedne od najkontroverznijih bankarskih priča u novijoj hrvatskoj povijesti.
Dedićeva obitelj nastavila je pravnu bitku i nakon njegove smrti. Njegov sin tužio je Republiku Hrvatsku, tražeći odštetu od 10 milijuna kuna, tvrdeći da država nije poduzela dovoljno da zaštiti njegovog oca unatoč brojnim prijetnjama koje je primao.
