Gradska četvrt Novi Zagreb – istok smještena je južno od rijeke Save i obuhvaća naselja Dugave, Hrelić, Jakuševec, Sloboštinu, Sopot, Središće, Utrina i Zapruđe. Prostire se na površini od 1.654,33 hektara i ima gotovo 56 tisuća stanovnika. Ova gradska četvrto prepoznatljiva je po planskoj urbanoj izgradnji, prostranim zelenim površinama te dobroj prometnoj povezanosti s ostatkom grada.
Novo lice ovoj četvrti donosi novi Generalni urbanistički plan za Novi Zagreb – istok koji jasno pokazuje usmjerenost prema očuvanju modernističkih naselja i njihovih zelenih javnih prostora, ali i prema unaprjeđenju društvene i komunalne infrastrukture. Planirana modernistička naselja iz druge polovice 20. stoljeća, Središće, Zapruđe, Travno, Dugave, Sloboština, Utrina i Sopot, štite se od nove stambene izgradnje, a omogućuje se isključivo gradnja novih društvenih i komunalnih sadržaja. Na taj se način zadržava njihova prepoznatljiva urbanistička struktura, prostorna otvorenost i vrijedni sustavi zelenih površina.
Na području Jakuševca napravljene su dvije značajne prenamjene. Površina na križanju Sajmišne ceste i Ulice Karla Metikoša prenamijenjena je iz mješovite namjene u zonu javne i društvene namjene, čime se otvara prostor za sadržaje od interesa lokalne zajednice. Uz Ulicu Gata površina iz zone M1 (mješovita namjena, pretežito stambena) prenamijenjena je u zaštitnu zelenu površinu, čime se osigurava dodatna ekološka i prostorna vrijednost u istočnom dijelu grada.
Zaštita neizgrađenog prostora
U Središću je očuvana planirana površina za park uklanjanjem trase glavne gradske prometnice, produljenja Stonske ulice do Gavranove. Time je izbjegnuto narušavanje kontinuiteta javnog zelenila u naselju te je potvrđena važnost zaštite postojećih parkovnih prostora u modernističkim cjelinama.
Posebna pažnja posvećena je prostoru južno i sjeverno od Hrelićke. Južno od tog područja uvedene su promjene kojima se onemogućuje gradnja kolektivnih stambenih zgrada s više od tri stana. Time se smanjuje gustoća stanovanja, povećava udio zelenih površina i rasterećuje postojeća društvena infrastruktura. Sjeverno od Hrelićke korigirano je urbano pravilo 2.4. (Uređenje i urbana obnova individualne gradnje) tako da nova građevina može imati najviše tri stana. Time je onemogućena izgradnja višestambenih zgrada u zonama obiteljske izgradnje, a minimalni udio prirodnog terena povećan je s 20 na 30 posto, što dodatno osigurava očuvanje prostornog identiteta i kvalitetu života.
GUP čuva zelene površine u Donjoj Dubravi: Nema izgradnje zgrada u zonama obiteljske gradnje
Konačno, GUP je u dovršenim naseljima poput Zapruđa, Utrina, Dugava i Travnog zaštitio dijelove neizgrađenog prostora unutar zona mješovite i stambene namjene kao vrijedne parkovne površine. Na taj način potvrđena je namjera da se očuva postojeća struktura ovih naselja, osiguraju prostori za rekreaciju i odmor te spriječi pretjerana izgradnja. Novi Zagreb – istok kroz izmjene GUP-a dobiva jasnu strategiju razvoja koja ne ide u smjeru daljnjeg širenja stambene izgradnje, nego u smjeru jačanja društvenih sadržaja, očuvanja zelenih površina i zaštite prepoznatljive modernističke urbanističke baštine.
