Američki predsjednik Donald Trump je i prije početka svojeg drugog mandata najavio kako više neće dopustiti da druge zemlje iskorištavaju Sjedinjene Američke države. Upravo možda njegova omiljena metoda su carine koje je uveo gotovo svim zemljama svijeta, označivši na taj način novi trenutak na svjetskoj gospodarskoj sceni.
Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde izjavila je u nedjelju da svjetsko gospodarstvo “još uvijek nije osjetilo bol“ koju donose američke carine Donalda Trumpa. Govoreći u emisiji “Face the Nation” na CBS-u, Lagarde je rekla da će u nekom trenutku izvoznici i uvoznici prestati prihvaćati smanjene profitne marže uzrokovane carinama te će odlučiti podići cijene.
Podsjećamo, Christine Lagarde vodi Europsku središnju banku od 2019. godine. Ona je prije toga obnašala više dužnosti u francuskoj vladi, uključujući i onu ministrice za vanjsku trgovinu, te je bila izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Pitanje je vremena?
“Ono što promatramo, dat ću vam neke brojke. Od Europe do Sjedinjenih Država, naša roba američkim potrošačima imala je carinu od 1,5%. S carinom koju je odredila američka administracija, porasla je na 13%. Dakle, pitanje je kamo ide ovih dodatnih 11 postotnih bodova? Trenutno je jedna trećina na izvozniku, dakle europskoj tvrtki, jedna trećina američkom uvozniku i jedna trećina potrošaču. Međutim, ono što će se dogoditi jest da će te dvije trećine snositi dvije korporacije, u biti izvoznik i uvoznik, na temelju stiskanja njihovih marži. Koliko će dugo trpjeti stiskanje marže, vidjet ćemo. A kada to ne učine, jer pritisak postaje prevelik, onda će to biti na potrošaču. Dakle, pitanje je vremena”, kazala je.
Cure mučni detalji Trumpova sastanka sa Zelenskim: Najednom je pobacao karte
Lagarde je voditeljici Margaret Brennan rekla da su carine jedan od dvaju čimbenika koji su doveli do toga da je svjetsko gospodarstvo “u fazi preobrazbe“, a drugi je tehnološki napredak.
“Ta preobrazba, mislim da proizlazi iz nekoliko stvari. Prvo, iz carina koje su promijenile kartu svjetske trgovine, stvorile nova savezništva i promijenile način na koji međusobno poslujemo. Drugo, velik utjecaj ima umjetna inteligencija, koja utječe na sve što radimo, od upravljanja podacima do upoznavanja i svega između”, ustvrdila je Lagarde.
Sukob Kine i SAD-a
Lagarde se osvrnula i na posljednji trenutak trgovinskog rata između SAD-a i Kine. Naime, iako je došlo do takozvanog kratkotrajnog primirja, ponovo se zahuktalo kad je Trump zaprijetio da će uvesti carine od 130 posto do 01. studenog, što je ozbiljno povećanje od trenutnih 30 posto. Američki predsjednik je kazao kako je spreman uvesti kontrole na “svaki kritični software” koji se izvozi Kini. Peking je poslao vrlo jasan signal kako će imati odgovor na to.
Lagarde je navela kako smatra kako je dio trenutnog trgovinskog rata između Sjedinjenih Država i Kine zapravo pozicioniranje. “Ne bih pridavala previše važnosti trenutačnim stavovima, jer se radi o tipičnim pregovaračkim taktikama s obje strane,“ rekla je Lagarde i nastavila: “Pokazujete mišiće i tvrdite da ste spremni na sve, naravno, malo karikiram. No na kraju će obje strane morati sjesti za stol jer je to u interesu njihovih gospodarstava, bez obzira na međusobno neprijateljstvo. Kina koristi prednost koju je s vremenom stekla akumulirajući rijetke metale i načine za njihovu rafinaciju, a zatim i prodaju ostatku svijeta. Imaju vrlo, vrlo snažnu trgovinsku poziciju na tom frontu i iskoristit će je, zbog čega mislim da s druge strane, potrošači, odnosno Sjedinjene Države, Europa i nekoliko drugih zemalja diljem svijeta, trebali bismo udružiti snage i biti kupovna sila s druge strane stola prodajne sile”, ističe. Nadodaje kako su u ovoj situaciji Europska unija i SAD u “istom brodu i veslaju u istom smjeru”.
Osvrnula se i na pad dolara, ali i u jačanje povjerenja u zlato. “To je jasan znak da povjerenje u rezervnu valutu kakva je dolar bio, jest i nastavit će biti, pomalo opada. Osim toga, vidjeli smo tokove kapitala izvan SAD-a prema drugim odredištima, uključujući Europu. Dakle, znate, da bi se valuti zaista vjerovalo, potrebno je nekoliko stvari. Potrebna vam je geopolitička vjerodostojnost. Potrebna vam je vladavina prava i snažne institucije. I potrebna vam je, ja bih to nazvala, dovoljno jaka vojna sila. Mislim da su SAD barem u jednom, a moguće i u dva razloga još uvijek u vrlo dominantnom položaju, ali moraju biti vrlo oprezne jer te pozicije s vremenom erodiraju. Vidjeli smo to s funtom, znate, davno nakon rata. Ali to se događa nježno, nježno, ne primjećujete to, a onda se dogodi iznenada. I vidimo intrigantne znakove toga, zbog čega mislim da je važno imati snažnu instituciju s FED-om, na primjer. Važno je imati vjerodostojno okruženje za trgovanje. Dakle, volatilnost, neizvjesnost, u mjeri u kojoj je potiče administracija, nije korisna za dolar”, objasnila je.
