Nakon tri godine nagovaranja, popuštanja i bezbroj kompromisa Europska unija odlučila je – dosta je. U ponedjeljak se očekuje da će 27 država članica EU-a podržati novi prijedlog zakona kojim bi se trajno ukinule isporuke ruskog plina Mađarskoj i Slovačkoj, bez obzira na protivljenje njihovih vlada.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022., EU je gotovo u potpunosti prekinula uvoz ruske nafte, ugljena i plina, čime je oslabila dugogodišnju energetsku ovisnost o Moskvi. No Budimpešta i Bratislava dosad su uporno odbijale pridružiti se tom kursu, tvrdeći da nemaju stvarne alternative i da bi prekid suradnje s Rusijom doveo do eksplozije cijena i ugrozio gospodarstvo.
Stručnjaci te tvrdnje uglavnom odbacuju, a Bruxelles je sada spreman pokazati političku odlučnost. „Dok Rusija svakodnevno razara ukrajinsku energetsku infrastrukturu, milijarde eura i dalje dolaze iz Mađarske i Slovačke u Moskvu”, upozorio je litavski ministar energetike Žygimantas Vaičiūnas. „To se mora zaustaviti.“
After three years of reasoning, pleading and conceding, the EU has had enough.
On Monday, the bloc’s 27 member countries are expected to back a new bill that will permanently cut Russian gas supplies to Hungary and Slovakia — whether they like it or not.https://t.co/L3l4DJBOeD
— POLITICOEurope (@POLITICOEurope) October 20, 2025
Nema više iznimaka
Od početka rata EU je uvela embargo na rusku sirovu naftu, gorivo i ugljen, ograničila cijenu ruske nafte na svjetskom tržištu te smanjila udio ruskog plina u europskom energetskom miksu s 45 na 13 posto. Ipak, Politico podsjeća da su Mađarska i Slovačka uspjele izboriti izuzeća koja im omogućuju nastavak uvoza nafte putem naftovoda Družba, a istodobno su blokirale pokušaje da se sankcionira ruski plinski i nuklearni sektor. Prema podacima finskog Centra za istraživanje energije i čistog zraka, obje zemlje su ove godine već platile Rusiji 5,58 milijardi eura za fosilna goriva, što je više nego tijekom cijele prošle godine.
Shvativši da pristup konsenzusa više ne funkcionira, Europska komisija je u lipnju promijenila taktiku. Novi prijedlog zakona predviđa potpunu zabranu ruskog plina – od iduće godine za kratkoročne ugovore, a do kraja 2027. i za dugoročne. Za razliku od sankcija, koje zahtijevaju jednoglasnu odluku svih članica, ovaj prijedlog spada u područje trgovine i može biti usvojen kvalificiranom većinom, čime se zaobilazi veto Budimpešte i Bratislave.
U ponedjeljak će ministri energetike zemalja članica formalno potvrditi zakon, nakon čega slijede pregovori s Europskim parlamentom. „Dogovor ćemo postići unatoč njihovom protivljenju”, rekao je jedan visoki europski diplomat za Politico.
Hrvatski ekspert za krizu u regiji otkriva što će se dogoditi Srbima: ‘Bit će im ludo i nesigurno’
Mađarska i Slovačka u škripcu
Obje zemlje posljednjih su tjedana intenzivno lobirale kako bi spriječile usvajanje zakona. Slovački premijer Robert Fico zaprijetio je da će blokirati 19. paket sankcija protiv Rusije ako ne dobije ustupke u vezi s plinskom zabranom. No Bruxelles ostaje čvrst. „Vrijeme izgovora je prošlo”, poručio je Vaičiūnas.
Mađarska državna energetska tvrtka MVM ima dugoročni ugovor s ruskim Gazpromom do 2036., dok slovački SPP ima sličan dogovor do 2034. Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó ocijenio je prijedlog „izravnim napadom na energetsku sigurnost Mađarske“, upozorivši da bi mogao ugroziti niske cijene energenata za mađarske obitelji.
Ipak, analitičari procjenjuju da situacija nije dramatična. „Zakon će vjerojatno povećati cijene plina u regiji za pet do deset posto”, rekao je Tamás Pletser iz Erste banke, „ali smanjenjem tranzitnih naknada taj se učinak može gotovo prepoloviti.“ Prema njegovim riječima, Mađarska već potpisuje nove ugovore o opskrbi plinom, uključujući uvoz ukapljenog plina iz zapadne Europe i Grčke te planirani projekt bušenja u Rumunjskoj koji bi trebao krenuti 2027. godine.
Europska komisija tvrdi da je prijedlog pažljivo osmišljen kako bi se očuvala energetska sigurnost Unije i ublažio svaki mogući rast cijena. „Nisu učinili gotovo ništa da diverzificiraju opskrbu”, rekao je drugi europski diplomat. „Sada više nema druge opcije nego ih prisiliti.“ Treći je zaključio: „Rusija nije partner, ona je problem. Vrijeme je da to svi priznaju.“
