Srbija se suočila s prvim ozbiljnijim sankcijama nakon gotovo tri desetljeća, nakon što američko Ministarstvo financija nije produžilo posebnu licencu kompaniji NIS. Ta licenca dosad je omogućavala nesmetano poslovanje s međunarodnim partnerima, a njezino neproduživanje automatski stavlja na čekanje određene međunarodne transakcije kompanije.
U priopćenju koje je NIS izdao navodi se da kompanija pažljivo prati situaciju otkako je u siječnju uvrštena na SDN (Specially Designated Nationals) listu te da nastoji prilagoditi poslovanje novonastalim okolnostima. “Prioriteti, kao i do sada, ostaju redovno snabdijevanje domaćeg tržišta naftnim derivatima, kao i očuvanje socijalne stabilnosti zaposlenih”, stoji u dokumentu kompanije.
Prema NIS-u, zalihe nafte za preradu u ovom trenutku su dovoljne, dok su benzinske stanice uredno snabdijevene svim vrstama naftnih derivata. U slučaju prestanka funkcioniranja inozemnih platnih kartica, plaćanje će biti moguće domaćom “Dina” karticom, gotovinom ili metodom “IPS pokaži”. “Korištenje i plaćanje ‘Sa nama na putu’, Agro i Taksi karticama bit će dostupno bez prekida. Što se tiče veleprodaje, također je osiguran nesmetani platni promet u dinarima”, navodi NIS.
Žestoki udar
Sankcije su izazvale val medijske pažnje u Srbiji, pri čemu se nerijetko spominju u kontekstu usporedbe s embargom iz 1992. godine, kada je međunarodna zajednica uvela sveobuhvatne sankcije Miloševićevom režimu. Tada je Srbija bila potpuno izolirana, a embargo se odnosio i na naftu i na njezine derivate. No geopolitički stručnjak Denis Avdagić za naš portal upozorava da je današnja situacija bitno drugačija. “Nije to usporedivo. Tada su imali potpunu zabranu nafte i derivata, iako JANAF nije bio funkcionalan zbog rata. Ljudi moraju znati da je i za vrijeme Jugoslavije JANAF služio za dopremanje nafte u Pančevo”, ističe Avdagić.
Prema njegovim riječima, današnji embargo nije apsolutan. “Benzinske postaje u Srbiji koje drže drugi ponuđači ili privatnici mogu uvoziti što žele. Jedino što ne mogu jest uvoziti naftu preko JANAFA. Oni pričaju o tankerima kao modalitetu uvoza, ali od koga? Ni domaće ‘DINA’ kartice, ni druge metode ne mogu se koristiti za plaćanje, ostaje gotovina i nafta koju eventualno vade u Srbiji i rezervama.”
Avdagić naglašava da su druge države to riješile funkcionalnije. “Primjerice, u Njemačkoj je ruska rafinerija koju su preuzeli, ali nisu je nacionalizirali, nego su je upravljački preuzeli kako sankcioniranje ne bi proizvelo nestašice ili krize. Stvari su jednostavne i Srbija to može sutra riješiti.” On također ističe da povijesni kontekst sankcija Miloševićevom režimu dodatno razdvaja situacije. “Da je tada Milošević stao s krvavim pohodom i poručio pobunjenicima u tako zvanoj Republici srpskoj krajini i Republici Srpskoj da se povuku, sankcije bi bile povučene. Ali tada su okolnosti bile potpuno drugačije, rat je bio u punom jeku, a Srbija izolirana.”
Hrvatski ekspert za krizu u regiji otkriva što će se dogoditi Srbima: ‘Bit će im ludo i nesigurno’
Cjelokupni lanac pod upitnikom
Ipak, i sadašnji događaji imaju važnu političku i gospodarsku dimenziju. Sankcioniranje NIS-a može utjecati na cjelokupni lanac opskrbe naftom, ali stručnjaci vjeruju da će problem biti prevladan kroz prilagodbu mehanizama uvoza i domaće proizvodnje. NIS navodi da surađuje s Vladom Republike Srbije i svojim partnerima kako bi prevladao situaciju, te da nastavlja zahtjev za uklanjanje sa SDN liste. “Delistiranje predstavlja dugotrajan i kompleksan proces. Kompanija pažljivo prati situaciju i o svim novim okolnostima koje mogu utjecati na poslovanje blagovremeno će obavijestiti javnost”, stoji u priopćenju.
Situacija dodatno komplicira upozorenje SAD-a da građani Srbije na benzinskim postajama obuhvaćenim sankcijama ne mogu plaćati račune čak ni nacionalnim DINA karticama. Takva mjera izazvala je zabrinutost među građanima i pitanja o mogućim budućim komplikacijama. Avdagić ističe da i u ovom slučaju postoje rješenja. “Srbija može prilagoditi uvozne kanale, koristiti domaće rezerve i osigurati nesmetano snabdijevanje. Problem je u organizaciji, ne u nemogućnosti”, kaže stručnjak.
Uz to, on upozorava da geopolitički aspekti i vanjski utjecaji igraju veliku ulogu. “Naravno, ovo je velika i bitna tema za JANAF, ali gledajući širu sliku – Mađarska i Slovačka trenutno ne uvoze rusku naftu. Nije nemoguće da se kroz međunarodne pregovore, poput Trumpovog mirovnog plana za Ukrajinu, otvore novi modaliteti uvoza i suradnje”, dodaje Avdagić. Iako mediji povremeno uspoređuju današnje sankcije s onima iz 1992., stručnjaci napominju da razlike u veličini, opsegu i međunarodnoj situaciji čine današnji embargo daleko manje drastičnim. Današnje sankcije usmjerene su na specifične kompanije i transakcije, dok je Srbija, nadaju se Vučićevi provoditelji politika, i dalje sposobna osigurati snabdijevanje svojih tržišta i prilagoditi se novim uvjetima.
Srbija će plakati zbog ove Vučićeve nebuloze: Projekt koji će dokrajčiti Srbe
