U Gradskoj vijećnici Mostara danas je održana javna rasprava o Nacrtu 1. Izmjene i dopune regulacijskog plana u obuhvatu Ulica kralja Tomislava, Dubrovačke, Hrvatske mladeži i Stjepana Radića te o Nacrtu regulacijskog plana „Industrijske zone Prigrađani – Željuša“. Izmjene se odnose isključivo na postojeći školski kompleks te da je cilj projekta rješavanje dugogodišnje prostorne skučenosti Gimnazija fra Grge Martića i Osnovna škola Petra Bakule.
Najviše interesa izazvale su teme pristupnih cesta, planiranih parkirališta, proširenja vrtića i uređenja sportskih terena u središnjem dijelu grada, kao i planovi razvoja sjeverne industrijske zone Mostara.
Važna rasprava u pogrešnom terminu
Tijekom rasprave o Izmjenama i dopunama regulacijskog plana u obuhvatu Ulica kralja Tomislava, Dubrovačke, Hrvatske mladeži i Stjepana Radića, građani su iznijeli niz primjedbi i pitanja vezanih uz način planiranja, javnu dostupnost i sadržaj samog dokumenta.
Najviše reakcija izazvao je termin održavanja javne rasprave. Sudionici su upozorili da se ovako važni događaji ne bi trebali zakazivati u radno jutro, u 10 sati, jer veliki broj građana zbog radnih obveza nije mogao prisustvovati. Istaknuli su da bi rasprave trebale biti organizirane u popodnevnim satima, kada bi više zainteresiranih moglo iznijeti svoje stavove i prijedloge.
Pojedini stanovnici tražili su i pojašnjenje usklađenosti gradskih i županijskih planova, podsjećajući da je rok za njihovo usklađivanje istekao još 2022. godine. Smatraju da bez tog temeljnog koraka nije moguće dugoročno i zakonito planirati razvoj pojedinih dijelova Mostara.
Posebno je istaknuto pitanje nedovršenih i zapuštenih objekata u središtu grada, među kojima se spominje zgrada „Azinović“, koja više od petnaest godina narušava izgled i kvalitetu života u tom dijelu grada. Građani su upozorili da se takvi prostorni problemi moraju rješavati paralelno s donošenjem novih planova.
Bilo je i pitanja o očuvanju zelenih površina između zgrada i školskih igrališta, jer su stanovnici izrazili zabrinutost da bi dio zelenila mogao biti pretvoren u parkirališta. Predstavnici Službe za urbanizam pojasnili su kako će eventualno zauzeće zelenih površina biti minimalno, i to samo na lokacijama gdje je nužno otvoriti nove pristupne ceste.
Predstavnici Zavoda za prostorno planiranje dodatno su naglasili kako plan ne mijenja osnovnu namjenu prostora, nego se njime uređuju postojeći sadržaji i prometni pristupi, s ciljem bolje funkcionalne povezanosti škola, dvorane, vrtića i okolnih stambenih blokova. Svi zaprimljeni prijedlozi i komentari građana bit će uneseni u završno izvješće o javnoj raspravi, koje će potom biti dostavljeno Gradskom vijeću Mostara na razmatranje.
Nova parking mjesta i zelene površine
Tijekom rasprave o izmjeni regulacijskog plana u obuhvatu Piramide rečeno je da se one odnose na područje Gimnazija fra Grge Martića i Osnovna škola Petra Bakule, s ciljem proširenja kapaciteta i izgradnje nove sportske dvorane u sklopu Gimnazije. Planom se predviđa i uređenje otvorenih sportskih terena te poboljšanje prometne povezanosti otvaranjem novog pristupa iz Ulice Hrvatske mladeži, kako bi se rasteretio postojeći ulaz i osigurala dodatna parkirališna mjesta.
Pojašnjeno je da se prostor između škole i okolnih zgrada „otvara“ kako bi i Gimnazija i osnovna škola imale bolji pristup i komunikaciju s postojećim terenima i tribinama.
„Radi se o prostoru koji je u vlasništvu Grada Mostara, dok su ostale površine školske parcele. Ovim izmjenama definiramo jasnije granice i funkcionalne cjeline, ali ne mijenjamo namjenu prostora“, rečeno je na raspravi.
Projekt je zamišljen u tri faze – uređenje pristupnih zona, izgradnju dvorane i sportskih površina te dodatne pješačke i prometne pristupe.
Predviđeno je i proširenje postojećeg dječjeg vrtića pod Piramidom, koji bi imao oko 600 kvadratnih metara otvorenog prostora. S obzirom da je prema standardima potrebno 6 kvadrata po djetetu, to bi omogućilo boravak do 100 djece.
Na pitanje građana hoće li se dio zelene površine između nebodera i igrališta pretvoriti u parking, odgovoreno je da će zauzeće zelenih površina biti minimalno i da se planom samo predviđa probijanje pristupne ceste kako bi se omogućio bolji pristup školi i dvorani.
”Prigrađani – Željuša” bez većih primjedbi
Na današnjoj javnoj raspravi o izmjenama i dopunama regulacijskog plana „Industrijska zona Prigrađani – Željuša“, predstavnici Zavoda za prostorno planiranje pojasnili su da se plan temelji na dokumentu iz 2022. godine i da područje zadržava industrijsku namjenu. Novi plan ne uvodi značajne promjene, već uređuje prometne pristupe i parcelaciju kako bi postojeći investitori imali bolju povezanost i mogućnost širenja kapaciteta.
Građani su pokazali najveći interes za buduću namjenu industrijskih objekata koji su planom predviđeni u tom području. Iako je riječ o prostoru koji je u prostornom planu Grada Mostara već definiran kao industrijska zona, građane je zanimalo kakve će konkretno djelatnosti biti dopuštene i hoće li one imati utjecaj na okoliš i kvalitetu zraka.
Predstavnici Službe za planiranje Grada Mostara pojasnili su da se izmjenama plana ne određuje tip industrije, nego se tehnički uređuju pristupne prometnice, parcele i infrastrukturni priključci. Građani su izrazili zabrinutost da bi se u budućnosti na tom prostoru mogla otvoriti tvornica koja bi mogla uzrokovati zagađenje zraka ili okoliša, no gradske službe su ponovile da u ovoj fazi nemaju podatke o investitorima ni planiranim industrijskim djelatnostima.
Na raspravi je istaknuto da plan ne predviđa objekte poput spalionica niti promjene namjene zemljišta, te da su sve pristupne ceste usklađene s budućom trasom autoceste.
Predstavnici nekoliko lokalnih poduzeća zatražili su pojašnjenja o mogućnostima daljnjeg korištenja prostora bivše ciglane i o granicama industrijske zone. Službe su potvrdile da se radi isključivo o industrijskom području bez stambene izgradnje.
Rasprava o dijelu plana „Industrijske zone Prigrađani – Željuša“ zaključena je bez većih primjedbi.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
