Neizmjerno je lagano zaboraviti snagu prirode, no u ponedjeljak navečer stigao je ledeni podsjetnik kako je dovoljno samo par sekundi da se izgubi život i nanese značajna šteta. Tornado koji je prohujao francuskim gradićem Ermontom, koji se nalazi oko 20 km sjevernoistočno od glavnog grada Pariza, dugo će se pamtiti.
Život je izgubio 23-godišnji radnik na gradilištu, a 10 ljudi je ozlijeđeno, od kojih su četiri u kritičnom stanju, izvijestio je regionalni tužitelj Guirec Le Bras te je najavljeno kako će biti provedena istraga. Francuske vlasti su priopćile kako je tornado srušio dizalice i otkinuo krovove zgrada, a ministar unutarnjih poslova Laurent Nunez rekao je na društvenim mrežama kako je to bila oluja “iznenadnog i rijetkog intenziteta”.
Tornado u Europi nije čest prizor. Upravo kako bi provjerili je li uopće moguće da se tako nešto dogodi u Hrvatskoj, obratili smo se Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ).
Kako nastaju
“Glavni uvjeti za nastanak tornada – topao i vrlo vlažan zrak u nižim slojevima jako nestabilne atmosfere, te specifični dinamički uvjeti (promjena jačine i smjera vjetra po visini) koji podržavaju rotaciju unutar već formiranog olujnog oblaka (superćelije). Po nastanku dijelimo ih na mezociklonalne i nemezociklonalne, a po jačini se svrstavaju prema Fujitinoj klasifikaciji, od najslabijih F0 do najrazornijih F5. Tornada su najbrojnija i najžešća u Velikim ravnicama SAD-a, no javljaju se i u drugim dijelovima svijeta, pa i u Europi”, rekli su za portal Dnevno iz DHMZ-a.
Kako navode, u Europi prema podacima ESSL-a (European Severe Storms Laboratory) u razdoblju od 2010. do 2020. godine uočena su 3 827 tornada, najviše njih na području od Francuske, preko Njemačke, Poljske te prema Rusiji, a bliže nama u dolini rijeke Po. Najjači F4 i F5 su iznimno rijetki (u 10 godina samo 2).
Vrtlog nestabilnosti premješta se nad Hrvatsku: “Pratite upozorenja, može jako udariti”
Na pitanje jesu li tornada moguća, odgovorili su nam: “U Hrvatskoj su tornada uočena i zabilježena, dakle i moguća. Uglavnom se javljaju duž obale, ali su najčešće slabijeg intenziteta (F0 i F1) i nemezociklonalnog su podrijetla. Nekoliko desetaka tornada uočeno je i u ravnicama sjevernih predjela (do jačine F2). Najpoznatiji tornado u Hrvatskoj dogodio se 1892. godine kod Novske, o kojem je pisao Andrija Mohorovičić (Mohorovičić, A.. 1894: Tornado bei Novska; Zagreb). A koliko i pijavice mogu biti snažne potvrđuje slučaj kod Bibinja kada je 1994. godine pijavica zakrenula trajekt (Ivančan Picek B., Britvić, S., Trošić, Ž., Tutiš, V., 1995: Pojava pijavice kod Bibinja)”.
Razmjena informacija
Zanimalo nas je koliko globalno zatopljenje utječe na nastanak tornado, no DHMZ navodi kako je to još uvijek predmet istraživanja. “Broj opažanja tornada u posljednjih nekoliko godina povećao se, no najvjerojatniji razlog tome je napredak tehnologije te veća dostupnost i mogućnost razmjene informacija”, napomenuli su.
Hrvatski stručnjaci su u svojem odgovoru naveli i što treba učiniti u slučaju da se ipak dogodi tornado u vašoj blizini.
“U slučaju tornada potrebno je skloniti se u čvrstu zidanu građevinu te se odmaknuti od prozora i vrata ili skloniti u podrum ako postoji. Nalazite li se na otvorenom prostoru i skloniti se nije moguće, pokušajte naći što nižu točku na terenu i lezite potrbuške”, stoji u savjetu DHMZ-a.
