Prije nekoliko godina Irska je bila jedna od najpopularnijih destinacija za hrvatske radnike, a svatko tko je mogao, razmišljao je o životu u Dublinu, Corku ili drugim gradovima. Danas, međutim, zanimanje znatno opada, a razlozi su kombinacija ekonomskih i praktičnih faktora, pokazuje nedavna rasprava na Redditu.
„Što se dogodilo s Irskom?” upitao je jedan korisnik Reddita pa primijetio: “Prije 6–7 godina svi su išli tamo, sad se ne spominje uopće?“ Odgovori su bili vrlo raznoliki, ali jasno ukazuju na tri glavna problema: visoke troškove života, problem s pronalaskom smještaja i klimatske izazove.
„Nakon ulaska Hrvatske u EU ljudi su masovno odlazili jer nije trebalo učiti jezik, a plaće su bile jako dobre“, navodi jedan korisnik. „Najam stanova nije bio toliko skup i lako se mogao dobiti posao.“ Drugi dodaje da je Irska tada i dalje imala slabosti, primjerice u zdravstvenom sustavu, ali da su mnogi Hrvati ipak ostajali i gradili karijere.
Kaj se desilo s Irskom
byu/Cheap-Olive-9625 inaskcroatia
Tri glavna problema
Danas situacija izgleda drugačije. „Najam kuća i stanova u Dublinu ide od 1.800 do 2.500 eura, to brzo ohladi ljude“, piše jedan od sudionika. Iznad toga, izvan glavnog grada cijene su niže, ali ponuda poslova je manja, što dodatno otežava život. „Kolegica s posla otišla je tamo prije nekoliko godina. Inženjerka je, kaže da je i dalje okej, ali problem je smještaj, nema ga dovoljno“, navodi drugi.
Mnogi komentatori ističu i klimatske i opće životne izazove. Jedna korisnica koja je živjela u Irskoj dvije godine kaže: „Bila sam dvije godine gore, ne bih se više nikad vratila: sivilo, tupilo, vlaga i tuga.“ Drugi korisnik dodaje: „Volim otići po pubovima u Corku i Dublinu kad me posao zatekne, ali živjeti tamo nikad ne bih.“
Irska Hrvatima nudi do 84 tisuća eura, ne morate ni živjeti tamo nakon što dobijete novac
Pojedini komentatori upućuju i na socioekonomske razloge: „Hrvatska još kasni za ekonomskim trendovima u zapadnoj Europi. Oni su nakon dobrog razdoblja počeli ulaziti u recesiju, a mi do toga još nismo došli.“ Još jedan korisnik ukazuje na praktične probleme: „Troškovi života su toliki da se više ne uštedi dovoljno, a većinu godine moraš se smrzavati puno gore nego kod nas, pogotovo radnici u skladištima i na baušteli.“
Inače, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH piše da na području Republike Irske živi između 16 i 17 tisuća Hrvata. Točnu brojku teško je odrediti zbog velike dinamike migracija u oba smjera. Zadnjih je godina, osim trenda smanjenja dolazaka Hrvata, prisutan i val iseljavanja iz Irske, većim dijelom natrag u Hrvatsku, a manjim dijelom u druge države Europske unije i svijeta.
Hrvat ukazao na vrlo mračnu stranu obećane zemlje: ‘Među naše ljude se uvukla pošast’
Hrvati se u Irsku počinju doseljavati krajem devedesetih, no ulaskom Irske/Europske unije u gospodarsku krizu broj dolazaka je gotovo prepolovljen. Značajno povećanje bilježi se godinu dana nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Od 2017. godine trend dolazaka se smanjuje, zbog gospodarske neizvjesnosti uzrokovane BREXIT sporazumom i velikog povećanja troškova života, osobito u glavnom gradu Dublinu. Zadnje migracije hrvatskih iseljenika više su usredotočene na manje gradove.
Spomenimo i da irski pravni sustav ne sadrži posebne zakone o pravima i obvezama useljenika, a stranim se državljanima (posebno onim iz Europske unije) omogućuje radnopravni status i socijalna davanja. Irska dopušta prijavu za državljanstvo nakon devet godina boravku u zemlji, od čega se četiri godine treba biti irski porezni obveznik te nakon predaje zahtjeva za državljanstvo u Irskoj neprekidno boraviti godinu dana.
