Tijekom panela ‘Inovacije, sigurnost i cyber izazovi u AI eri’ raspravljalo se o tome kako Europska unija ulaže milijarde u podatkovne centre i razvoj umjetne industrije (AI), no stroga pravila i rastuće prijetnje u cyber prostoru stvaraju potrebu za pronalaženjem balansa između inovacija, zaštite podataka i obrane od cybernapada. Marina Blažević, direktorica poslovne prodaje u Telemachu, Ratko Drča, direktor u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja i Dražen Pranić, glavni direktor za informatičku sigurnost u Aircashu raspravljali su kako pronaći optimalan odnos između tehnološkog napretka, sigurnosti i tržišne konkurentnosti.
“AI je i prilika i prijetnja. Dok ga brojne aplikacije koriste za detekciju, visoku razinu zaštite i u svakodnevnom poslu, no jednako tako i hakeri ga koriste za stvari poput deepfakovea, isprobavanje phishinga i slično”, pojasnio je Pranić dvojaku ulogu umjetne inteligencije i hakeri i oni koji se od njih pokušavaju zaštiti.
Blažević je primijetila kako danas nema konferencije ni panela gdje se ne spominje cybersigurnost. Prema njezinoj ocjenu, u hrvatskim malim i srednjim poduzećima daleko smo od prosjeka Europske unije i posebice u segmentu tvrtki te veličine ‘daleko’ smo od EU.
“Problem je što cybersigurnost brojne kompanije vide kao trošak, a mi vjerujemo da je to ulaganje u budućnost. Posebice gotovo svi sektori imaju dodira s AI, ali i potrebu za cybersigurnosti”, rekla je Blažević.
Drča je ocijenio kako EU donosi brojne zakone na ovu temu, ali kako oni nisu pisani bez razumijevanja, već kompanije trebaju voditi računa da EU postulate koriste u poslovanju, iako priznaje uvesti sve te regulative u poslovanje zasigurno će biti sporo na početku.
“Brojčano najzastupljeniji su phishing napadi, a oko 80 posto njih danas je napravljeno koristeću umjetnu inteligenciju. To je samo jedan od načina kako AI na mala vrata povećava površinu mogućeg napada’’, izjavio je Drča.
Blažević kaže kako su kao telekomunikacijska tvrtka svjesni da moraju kreirati uslugu zaštite. Panelisti su upozorili kako treba ići na razinu zaštite kao što je enkripcija, jer lozinke, čije je korištenje još rašireno, stara je već sedamdesetak godina. Rijetki su državni napadi, već se u poslovnom svijetu bore s organiziranim kriminalom, točnije hakerima koji traže otpremninu.
