Prema izvješćima, kritična regija Ukrajine postala je središte žestoke rasprave između Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa tijekom sastanka u Bijeloj kući tijekom vikenda.
Vladimir Putin je dugo zahtijevao da Ukrajina prepusti Donbas Moskvi, dio istočne Ukrajine čiji je veći dio okupiran od strane ruskih snaga od njihove potpune invazije na Ukrajinu u veljači 2022.
Na eksplozivnom sastanku u Washingtonu, DC u petak, američki predsjednik navodno je rekao Zelenskom da prihvati uvjete Rusije ili riskira suočenje s uništenjem.
Posjet predsjednika Zelenskog Ovalnom uredu navodno se pretvorio u “prepirku”, a Trump je pribjegao vulgarnosti, rekli su izvori Financial Times.
Trump je navodno ostavio po strani karte ukrajinske linije fronta, pozivajući Zelenskog da preda regiju Donbas Rusiji, naizgled usvajajući točke koje je Vladimir Putin iznio Trumpu u njihovom pozivu dan ranije.
No objavljeno je da je Zelenski uspio vratiti Trumpa da podrži zamrzavanje trenutnih linija fronta.
Gdje je regija Donbas?
Regija Donbas sastoji se uglavnom od ukrajinskih regija Donjecka i Luganska. Područja koja su uglavnom okupirana od veljače 2022.
No, manji džep regije koji graniči s Rusijom okupiran je 2014., kada su se separatisti koje podržava Rusija uključili u borbu s ukrajinskim vladinim snagama.
To je bilo nakon prosvjeda proruskih i protuvladinih skupina nakon ustanka Euromaidana, vala proeuropskih prosvjeda i građanskih nemira u Ukrajini.
Regija se također većinom sastoji od govornika ruskog jezika, budući da je u sovjetsko doba bila žarište migracije jer je bila industrijsko središte SSSR-a.
Rusija zauzima gotovo 90% Donbasa
Svaki ustupak velikih regija ukrajinskog teritorija bio bi gorka pilula za Kijev.
U kolovozu je Rusija kontrolirala oko 88 posto regije Donbas u istočnoj Ukrajini, gotovo cijeli Lugansk i oko 75 posto Donjecka. Od tada je ostvario marginalne dobitke u regiji Donjecka.
Zelenski je ranije inzistirao da će odbiti svaki prijedlog o povlačenju iz industrijske regije Donbas, tvrdeći da bi to “otvorilo mostobran” za širu rusku ofenzivu.
Ali Trump je rekao da bi regiju Donbas u Ukrajini trebalo “isjeći”, ostavljajući je većinu u ruskim rukama, kako bi se okončao rat koji traje već gotovo četiri godine.
“Neka bude izrezano kako jest”, rekao je novinarima na Air Force Oneu. “Upravo je izrezano”, dodajući da ga možete “ostaviti kako sada jest.”
“Mogu nešto pregovarati kasnije niz liniju”, rekao je. Ali za sada bi se obje strane sukoba trebale “zaustaviti na borbenoj crti – otići kući, prestati se boriti, prestati ubijati ljude.
Američki predsjednik navodno je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom rekao da prihvati uvjete Rusije ili riskira uništenje na eksplozivnom sastanku u petak u Washingtonu DC.
Putin je prvi put ušao u regiju Donbas tijekom ofenzive 2014., kojom je Rusija pripojila poluotok Krim.
Separatisti koje podržava Rusija odvojili su se od ukrajinske vlade i proglasili regije Donjecka i Luganska neovisnim “narodnim republikama” i, kao rezultat toga, Moskva je zauzela više od trećine istočnog teritorija Ukrajine.
Posljednjih mjeseci Moskva je pojačala svoje napore da zauzme ta preostala područja, gurajući se prema gradovima poput Pokrovska i intenzivirajući napade bespilotnim letjelicama i zrakom.
To je od presudne važnosti za Ukrajinu, s obzirom na to da regija ima jednu od najvećih rezervi ugljena i Kijev je smatra energetskom centrom.
Institut za proučavanje rata opisao ga je i kao “pojas tvrđava”, s obzirom na to da Donjeck čini glavnu utvrđenu obrambenu liniju duž istočne regije, zaustavljajući Rusiju na putu.
“Ukrajina drži ključnu obrambenu liniju preko Donjecka”, kaže Elina Beketova, suradnica u Centru za analizu europske politike, opisujući “izgradnju utvrđene zone tijekom godina jer je rat počeo prije 11 godina”.
“To nisu samo rovovi, to je duboka, slojevita obrana s bunkerima, protutenkovskim jarcima, minskim poljima i industrijskim područjima ugrađenim u teren. Područje uključuje dominantne uzvisine, rijeke i urbane zone zbog kojih ga je izuzetno teško zauzeti”, objašnjava Beketova.
Odricanje teritorija bilo bi “katastrofalno” za Rusiju, pogotovo ako im se ne daju konkretna sigurnosna jamstva kao što je Članak 5. zaštita od NATO-a.
Međutim, Putin je jasno dao do znanja da neće odustati od temeljnih zahtjeva da se “riješe temeljni uzroci sukoba”, što uključuje da Ukrajina postane neutralna država i napusti težnje za članstvom u NATO-u.
