Povijest pokazuje kako velesile imaju tendeciju udarati na svojeg neprijatelja na najbolniji način koji mogu, a da pritom što manje to osjete. Uz to ide i postavljanje narativa u svojoj javnosti u kojem, naravno, su upravo oni ti koji su u pravu.
Kina gura narativ prema kojem su Sjedinjene Države nasilnik u trgovinskom ratu koji traje već neko vrijeme, dok su oni žrtva. Kina je ta rastuća sila koja pokušava zaštiti globalno gospodarstvo, dok pak Washington s druge strane nepravedno nameće carine i zabrane tehnologija. No, malo je teže gurati tu sliku u svijetu u kontekstu nedavnih događaja, a to je prikaz Kine koja kao industrijski div koristi svoj monopol nad rijetkim mineralima nužnima za modernu industriju kako bi dovela sve u red.
Kina kopa i prerađuje većinu svjetskih rijetkih minerala, koje su potrebne kako bi se napravilo gotovo sve od računalnih čipova i električnih vozila pa sve do borbenih zrakoplova. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo Kini carine i brojna tehnološka ograničenja, Peking je uzvratio na to i uveo sustav prema kojem bi oni mogli kontrolirati trgovinu velikim brojem tehnoloških proizvoda diljem svijeta koji sadrže i najmanje količine rijetkih minerala koje se vade u Kini. Posve je jasno zašto je to izazvalo paniku diljem svijeta, piše New York Times.
Pokazivanje moći
Kina je s tim potezom dobila snažan pregovarački adut uoči sastanka sljedećeg tjedna između Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Trump je nakon toga poteza najavio dodatno dizanje carina Kini, no Kina bi mogla to iskoristiti da podsjeti Washington kako imaju itekakav utjecaj na tržište minerala te da bi to moglo oblikovati uvjete bilo kakvog trgovinskog primirja.
No, kako piše New York Times, takvo pokazivanje gospodarske moći moglo bi se Kini obiti o glavu. Naime, kineske vlasti su godinama osuđivale američke izvozne kontrole, samo kako bi sama ih počela kopirati. Pokazujući spremnost da rijetki minerali budu dio arsenala, Kina riskira da je svijet počne doživljavati kao neodgovornog hegemona, upravo onakvog kakvim ona često optužuje Sjedinjene Države.
Kakav udarac za Rusiju: Kinezi im okrenuli leđa
“Kina hoda po tankoj liniji između jačanja svoje pozicije u trgovinskim pregovorima s SAD-om i zastrašivanja ostatka svijeta svojim izvoznim kontrolama“, rekao je Neil Thomas iz Azijskog društva za političke analize. Naime, Peking traži od Washingtona da ukine ograničenja na izvoz naprednih poluvodičkih čipova, smanji carine i ukloni prepreke kineskim ulaganjima u SAD-u. Trump je kao odgovor zaprijetio dodatnim carinama od 100 posto na kineske proizvode i novim ograničenjima izvoza američkog softvera.
Moraju tražiti odobrenje
Analitičari vjeruju da bi dvije strane mogle pokušati stabilizirati odnose i dogovoriti obustavu najstrožih mjera, što bi pak značilo privremeni prekid američkih carina i tehnoloških ograničenja te odgodu kineskih kontrola nad rijetkim zemljama.
Kineski propisi o rijetkim mineralima koji bi trebali stupiti na snagu u prosincu zahtjevaju da izvoznici traže odobrenje Pekinga za prodaju komponenti koje sadrže kineske minerale ili su proizvedene kineskom opremom. Kako objašnjavaju kineski dužnosnici ta pravila su namijenjena sprječavanju da se njihovi minerali koriste za razvoj oružja, ali omogućuju Pekingu i političku selektivnost.
“Ako su bilateralni odnosi loši, obrada zahtjeva može potrajati dugo. U nekim slučajevima zahtjevi mogu biti i odbijeni,“ rekao je Wu Xinbo, dekan Instituta za međunarodne studije na Sveučilištu Fudan u Šangaju. Kina također tvrdi da samo slijedi presedan koji su postavile Sjedinjene Države i njihovi saveznici, poput kontrola izvoza uvedenih kako bi se blokirala tehnologija kineskom divu Huaweiju. “Mi smo samo naučili od vas. Ako želite reći da je ovo prisila, u redu. Samo smo učili od vas.“, rekao je Wu.
Ublažavanje tona
Neki analitičaru su takav oblik prisile usporedili s Trumpovim jednostranim “Dan oslobođenja” carinama, te smatraju da bi to moglo potkopati kineske napore da se predstavi kao pouzdan trgovinski partner, branitelj globalizacije i održiva alternativa SAD-u kao svjetskom vođi.
Kako su se pritisci i kritike povećali, kineski su dužnosnici pokušali ublažiti ton, tvrdeći da se ne radi o zabrani izvoza. Zamjenik ministra trgovine Ling Ji sastao se u ponedjeljak s predstavnicima više od 170 stranih kompanija i poslovnih skupina, obećavši da će Kina i dalje odobravati “legitimne” transakcije i održavati stabilnu opskrbu rijetkim zemljama. No, stručnjaci vjeruju da Kina neće povući mjere. Kineski dužnosnici sustavno razvijaju mehanizme izvoznih kontrola još od 2017.
Cijeli svijet u strahu od njihovog posljednjeg poteza: Trump bi mogao polomiti zube
“Pištolj je napunjen, a oni su pokazali namjeru da povuku okidač. Pitanje je samo na kojem će pitanju povući okidač,“ rekao je Rush Doshi, bivši dužnosnik Bidenove administracije i autor knjige Duga igra: Kineska strategija za potiskivanje američkog poretka. Peking bi, kaže, mogao iskoristiti kontrole kako bi ojačao svoj položaj u ekonomskim pregovorima, a kasnije i po drugim pitanjima, uključujući teritorijalne zahtjeve nad Tajvanom.
Reakcija u samoj Kini
Potez kineskih vlasti izazvao je osjećaj ponosa. Državni mediji i komentatori slave preobrazbu zemlje iz svjetskog dobavljača rijetkih zemalja u lidera koji “održava red” u globalnoj opskrbi tim ključnim elementima. “SAD je navikao donositi odluke, a drugi ih slijede. Sada kada Kina preuzima inicijativu, oni su pomalo pasivni, neugodno im je, iznenađeni su pa čak i šokirani što Kina može djelovati na taj način,“ rekao je Xu Hongcai, zamjenik direktora odbora za ekonomsku politiku Kineskog udruženja za političke znanosti u Pekingu.
Ovo nije prvi puta da Kina koristi ekonomski pritisak. Naime, oni su već 2010. godine prekinuli isporuku rijetkih zemalja Japanu. Međutim, stručnjaci kažu da su ove mjere dosad najagresivnije. “Znali su da će biti određenih negativnih reakcija, ali su smatrali važnim pokazati snagu, pokazati mišiće, poručiti svima koji razmišljaju o usklađivanju s SAD-om ili vlastitim planovima da to neće biti bez posljedica,“ rekla je Emily Kilcrease iz Centra za novu američku sigurnost, piše New York Times. No, učinak bi mogao biti suprotan.
Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič rekao je kineskom ministru trgovine Wangu Wentaou u utorak da novi kineski režim kontrole rijetkih zemalja “baca sjenu na naše odnose“. Dužnosnici skupine G7 (Velike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i SAD-a) objavili su da razmatraju zajednički odgovor. Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je u srijedu da SAD razmatra ograničenja izvoza softvera u Kinu kao odgovor na kineske restrikcije, u suradnji s ostalim zemljama G7.
“Ovog puta ne prigovara samo SAD,“ rekao je istraživač u RAND Corporationu koji proučava kinesku industrijsku politiku Kyle Chan i dodao: “Mnoge zemlje smatraju da je to destabilizirajuće i gotovo agresivan čin.“
