U posljednjih pet godina Bosnu i Hercegovinu napustilo je oko tisuću liječnika opće prakse i više od 200 specijalista, navodi se u publikaciji Međunarodne organizacije za migracije. Uz odlazak u inozemstvo, sve više liječnika napušta i javne zdravstvene ustanove kako bi otvorili privatne ordinacije. Razlozi, međutim, nisu samo ekonomski, piše BHRT.
Prema podacima Liječničke komore Federacije BiH, od siječnja do lipnja ove godine zemlju je napustilo 25 liječnika specijalista. Trend odlazaka prisutan je i među medicinskim osobljem, iako situacija ovisi o ustanovi do ustanove.
Predsjednik Liječničke komore Zeničko-dobojskog kantona Tarik Kapidžić ističe kako BiH već godinama pati od kroničnog nedostatka kadra:
„U Bosni i Hercegovini imamo oko 160 liječnika na 100.000 stanovnika, dok ih je u Europskoj uniji 360. Naši standardi su zastarjeli i to postaje ogroman problem“, kaže Kapidžić.
Najčešće destinacije bosanskohercegovačkih liječnika su Njemačka, Austrija, skandinavske zemlje, ali i sve popularnija Slovenija. Problem egzodusa zdravstvenih radnika osjeća se i u Republici Srpskoj, iako tamošnji zdravstveni centri ističu kako istodobno raste broj mladih liječnika na specijalizacijama.
„Naša bolnica spada među veće opće bolnice, i za sada nemamo ozbiljnijih problema s kadrovima. Imamo 69 specijalista, 25 subspecijalista, a 64 liječnika su trenutno na specijalizaciji“, rekao je dr. Mikajlo Lazić, direktor bolnice “Sveti vračevi” u Bijeljini.
Unatoč tome, razlozi za odlazak liječnika nisu isključivo financijske prirode. Primarijus dr. Miodrag Femić, predsjednik Unije sindikata zdravstvenih radnika RS-a, naglašava da su migracije medicinskog kadra postale regionalno tržište rada:
„Liječnici odlaze iz BiH, rade privremeno u Federaciji, iz Srbije dolaze kod nas, a iz Federacije odlaze u Hrvatsku i Sloveniju. Najveću štetu ima narod – i opet šuti i trpi“, kaže Femić.
Kapidžić dodaje kako je problem mnogo dublji od samih primanja:
„Plaće jesu niske, ali još veći problem su radni odnosi i politički utjecaji. Kadrovska politika pod kontrolom stranaka koje postavljaju šefove i načelnike tjera mlade ljude da odlaze – oni to jednostavno ne žele trpjeti“, zaključuje on.
Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, BiH uz Albaniju ima najmanji broj liječnika u odnosu na broj stanovnika u regiji. Dijagnoza je jasna – ostaje pitanje imaju li nadležni volje i snage provesti terapiju.
