Trgovinski rat između Kine i SAD-a ponovno je eskalirao nakon višemjesečnog primirja, a ovaj put oko rijetkih zemnih metala. Kina ima monopol nad tim mineralima koji se koriste u proizvodnji električnih automobila, elektronike i vojnog oružja. U posljednjih nekoliko mjeseci pooštrila je kontrolu nad izvozom rijetkih zemnih metala i sada zahtijeva od tvrtki u Kini da dobiju odobrenje vlade prije nego što pošalju te minerale u inozemstvo.
Ta ograničenja predstavljaju veliki udarac za SAD, čija su industrija i tehnologija snažno ovisni o uvozu ovih vrijednih metala. Analitičari kažu da Kina koristi svoju dominaciju kao ključni pregovarački adut u trgovinskim razgovorima s Washingtonom. Ali zašto su rijetki minerali zapravo toliko važni i kako bi mogli utjecati na trgovinski rat?
Rijetke zemne metale čini skupina od 17 kemijski sličnih elemenata koji su ključni za proizvodnju mnogih visokotehnoloških proizvoda. Većina ih je u prirodi dostupna, ali ih nazivamo rijetkima jer je vrlo neobično naći ih u čistom obliku, a njihovo vađenje je vrlo opasno.
🚨🇨🇳 BREAKING: China DOMINATES in rare Earth metals. pic.twitter.com/v3URZ63dxe
— Jackson Hinkle 🇺🇸 (@jacksonhinklle) October 10, 2025
Što su rijetki zemni minerali?
Iako možda niste upoznati s imenima tih rijetkih metala – poput neodimija, itrija i europija – vrlo dobro poznajete proizvode u kojima se koriste. Primjerice, neodimij se koristi za izradu snažnih magneta u zvučnicima, tvrdim diskovima, elektromotorima i mlaznim motorima, čime se omogućuje da oni budu manji i učinkovitiji.
Itrij i europij koriste se u proizvodnji televizijskih i računalnih ekrana zbog načina prikaza boja. “Gotovo sve što možete uključiti ili isključiti vjerojatno koristi rijetke zemne metale”, objašnjava za BBC Thomas Kruemmer, direktor Ginger International Trade and Investment. Rijetki zemni metali također su ključni u proizvodnji medicinske tehnologije, poput laserskih operacija i MRI snimanja, kao i u proizvodnji ključnih obrambenih tehnologija.
Što Kina kontrolira?
Kina ima gotovo monopol na vađenje i rafiniranje rijetkih zemnih metala, što uključuje proces odvajanja tih elemenata od drugih minerala. Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da Kina čini oko 61% globalne proizvodnje rijetkih zemnih metala i 92% njihove prerade. To znači da trenutno dominira lancem opskrbe rijetkim zemnim metalima i ima moć odlučiti koje tvrtke mogu ili ne mogu dobiti te materijale.
I vađenje i prerada rijetkih zemnih metala su skupi i štetni za okoliš. Svi izvori rijetkih zemnih metala također sadrže radioaktivne elemente, zbog čega mnoge druge zemlje, uključujući članice EU, oklijevaju proizvoditi ih. “Radioaktivni otpad iz proizvodnje zahtijeva sigurno, sukladno i trajno zbrinjavanje. Trenutno su svi odlagališni kapaciteti u EU privremeni“, kaže Kruemmer.
No kineska dominacija u opskrbnom lancu rijetkih zemnih metala nije se dogodila preko noći. To je rezultat desetljeća strateških vladinih politika i ulaganja. Bayan Obo, rudarsko mjesto u Unutarnjoj Mongoliji, ima jedno od najvećih nalazišta rijetkih zemnih metala na svijetu. Tijekom posjeta Unutarnjoj Mongoliji 1992. godine pokojni kineski vođa Deng Xiaoping, koji je nadgledao kinesku ekonomsku reformu, rekao je: “Bliski istok ima naftu, a Kina ima rijetke zemne metale.”
“Početkom kraja 20. stoljeća Kina je dala prioritet razvoju svojih kapaciteta za rudarenje i preradu rijetkih zemnih metala, često uz niže ekološke standarde i niže troškove rada u usporedbi s drugim zemljama”, rekao je BBC-ju Gavin Harper, istraživač kritičnih materijala na Sveučilištu u Birminghamu. “To im je omogućilo da podbiju globalne konkurente i izgrade gotovo monopol duž cijelog lanca vrijednosti, od rudarenja i prerade do proizvodnje gotovih proizvoda poput magneta.”
Kako je Kina ograničila izvoz ovih minerala?
Kao odgovor na carine koje je Washington uveo u travnju, Kina je počela ograničavati izvoz sedam rijetkih zemnih minerala, većinom tzv. “teških” rijetkih minerala, koji su ključni za obrambeni sektor. Oni su rjeđi i teže se obrađuju od “lakih” rijetkih zemnih metala, što ih čini i vrijednijima. Od tada sve tvrtke moraju dobiti posebne dozvole kako bi mogle izvoziti rijetke zemne metale i magnete.
Kao potpisnica međunarodnog ugovora o neproliferaciji nuklearnog oružja, Kina ima mogućnost kontrolirati trgovinu proizvodima s dvostrukom namjenom. Prema Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), to čini SAD posebno ranjivim jer izvan Kine nema kapaciteta za preradu teških rijetkih zemnih metala.
U listopadu je Kina proširila kontrolu nad izvozom rijetkih zemnih metala. Stranim tvrtkama sada je potrebno odobrenje kineske vlade za izvoz i malih količina rijetkih zemnih metala te moraju objasniti njihovu namjeravanu uporabu.
Kako bi to moglo utjecati na SAD?
Prema izvješću Geološkog zavoda SAD-a, između 2020. i 2023. SAD je za 70% uvoza svih rijetkih zemnih spojeva i metala ovisio o Kini. Zbog toga kineska ograničenja izvoza mogu snažno pogoditi SAD. Štoviše, Washington je optužio Kinu za izdaju zbog ograničenja izvoza rijetkih zemnih metala. Ministar financija SAD-a Scott Bessent opisao je kineska ograničenja kao “ekonomsku prisilu” i “preuzimanje moći u globalnom lancu opskrbe”, ali je također ostavio otvorena vrata za pregovore.
Teški rijetki zemni metali koriste se u mnogim vojnim poljima, poput raketa, radara i trajnih magneta. CSIS navodi da obrambene tehnologije, uključujući F-35, rakete Tomahawk i bespilotne letjelice Predator, sve ovise o tim mineralima. Dodaje da Kina “proširuje proizvodnju streljiva i nabavlja napredne sustave i opremu pet do šest puta brže od SAD-a”. “Utjecaj na američku obrambenu industriju bit će značajan”, rekao je Kruemmer.
A nije riječ samo o obrani. Američka proizvodnja, koju Trump, kako tvrdi, želi oživjeti nametanjem svojih carina, mogla bi biti ozbiljno pogođena. “Proizvođači, posebno u obrambenoj i visokotehnološkoj industriji, suočeni su s potencijalnim nestašicama i kašnjenjem proizvodnje zbog zaustavljenih pošiljki i ograničenih zaliha”, rekao je Harper.
Očekuje se porast cijene ključnih rijetkih zemnih materijala, što povećava trenutne troškove komponenti korištenih u širokom rasponu proizvoda, od pametnih telefona do vojne opreme, dodaje. To bi moglo dovesti do usporavanja proizvodnje pogođenih američkih tvrtki. Ako dugoročno dođe do nestašice iz Kine, SAD bi potencijalno mogli diversificirati lance opskrbe i povećati domaću proizvodnju i kapacitete prerade, iako bi to zahtijevalo “značajna i dugotrajna ulaganja, tehnološki napredak i potencijalno veće ukupne troškove u usporedbi s prethodnom ovisnošću o Kini”.
Jasno je da je to već na umu američkog predsjednika Donalda Trumpa. U travnju je naredio istragu o rizicima nacionalne sigurnosti zbog američke ovisnosti o tim kritičnim mineralima. “Predsjednik Trump prepoznaje da prevelika ovisnost o stranim kritičnim mineralima i njihovim derivatima može ugroziti američke obrambene sposobnosti, razvoj infrastrukture i tehnološke inovacije”, stoji u naredbi. “Kritični minerali, uključujući rijetke zemne elemente, ključni su za nacionalnu sigurnost i ekonomsku otpornost.”
Kineski dragocjeni metali bez kojih SAD ne može
SAD ima jedan operativni rudnik rijetkih zemnih metala, ali nema kapacitet za preradu teških rijetkih zemnih metala i mora slati svoju rudu u Kinu na preradu. Nekada su postojale američke tvrtke koje su proizvodile rijetke zemne magnete, odnosno sve do 1980-ih SAD je zapravo bio najveći proizvođač rijetkih zemnih metala.
No te su tvrtke napustile tržište jer je Kina počela dominirati po opsegu i troškovima. Vjeruje se da je to velikim dijelom razlog zašto je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu toliko stalo do sklapanja mineralnog sporazuma s Ukrajinom, jer želi smanjiti ovisnost o Kini. Drugo mjesto na koje Trump gleda je Grenland, koji ima osme najveće rezerve rijetkih zemnih metala.
Trump je više puta pokazao interes za kontrolu autonomnog teritorija pod Danskom i odbio je isključiti mogućnost ekonomske ili vojne sile da ga preuzme. To bi mogli biti izvori iz kojih bi SAD mogao dobiti dio svojih rijetkih zemnih metala, ali antagonistički ton koji je Trump zauzeo prema tim zemljama znači da SAD može ostati s vrlo malo alternativnih dobavljača.
“Američki izazov je dvostruk: s jedne strane, suočavaju se s Kinom koja drži monopol nad opskrbom rijetkim zemnim metalima, a, s druge, antagoniziraju bivše saveznike putem carina i drugih neprijateljskih poteza”, kaže Harper. “Hoće li i dalje prioritet dati suradnji s Amerikom, tek treba vidjeti u turbulentnom političkom okruženju nove administracije.”
