Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kako su naveli iz Saveza udruga umirovljenika FBiH, dobio je pozitivno mišljenje Federalnog ministarstva financija. Ostaje još da svoje mišljenje daju Ured za zakonodavstvo i Federalno ministarstvo pravde kako bi predložene izmjene mogle biti upućene Vladi Federacije BiH, a zatim i u Parlament FBiH.
Izmjenama su, između ostalog, promijenjeni parametri za usklađivanje mirovina, pa se ono više neće vršiti prema dosadašnjem bruto domaćem proizvodu i indeksu potrošačkih cijena, već, kako su tražili umirovljenici, prema formuli koja kombinira postotak rasta plaća u Federaciji BiH i rast cijena, u omjeru 60:40 u korist parametra koji je povoljniji za umirovljenike, piše Faktor.
Mirovine bi se ubuduće usklađivale 1. siječnja i 1. srpnja svake godine. Umirovljenici traže da primjena izmijenjenog zakona započne 1. siječnja 2026. godine.
Pozornost javnosti privukla je izmjena članka 81., koji se odnosi na najniže mirovine. Tako će, primjerice, osoba koja iduće godine ode u mirovinu s 15 godina staža i 65 godina života imati mirovinu od oko 390 KM prema sadašnjim parametrima, dok bi netko tko ove godine ode u mirovinu pod istim uvjetima imao 599 KM.
U prijedlogu izmjena stoji da najniža mirovina ovisi o dužini mirovinskog staža i određuje se u postotku od prosječne mirovine isplaćene za prosinac prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava.
Za 15 do manje od 20 godina mirovinskog staža, mirovina ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine. Sada prosječna mirovina iznosi 650 KM, a 60 posto tog iznosa je 390 KM.
Pojedini predstavnici umirovljenika tvrde da se za izračun najniže mirovine neće koristiti prosječna, nego prosječna samostalna mirovina, koja trenutno iznosi 760 KM. Te tvrdnje opovrgavaju predložene izmjene Zakona o MIO-u, gdje jasno stoji da se najniža mirovina računa prema prosječnoj mirovini, dok zagarantirana mirovina pripada osiguraniku koji je ostvario pravo s najmanje 40 godina staža te predstavlja iznos prosječne samostalne mirovine isplaćene za prosinac 2024. godine.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kao predlagač izmjena, navodi da su predstavnici umirovljenika ukazali na potrebu da se sustav mirovinskog osiguranja u Federaciji BiH zaštiti od manipulacija i zlouporaba. Prema obrazloženju, pojedini osiguranici „manipuliraju sustavom kroz postojeću odredbu“, svjesno birajući minimalni broj godina osiguranja (15 godina staža) uz minimalne uplate doprinosa.
„Izračunata mirovina u tom slučaju iznosi oko 200 do 300 KM, ali zbog postojeće odredbe članka 81. takvim se osiguranicima isplaćuje iznos ne manji od najniže mirovine, odnosno oko 590 KM“, stoji u obrazloženju Ministarstva.
„Ja još nisam upoznala nikoga tko svjesno ide na 15 godina staža, ali znam ljude koji su počeli raditi odmah nakon rata i umjesto da danas imaju 28 godina staža, imaju jedva 16. Zašto? Zato što ih poslodavci nisu prijavljivali, a radnik ne može birati i reći: ‘Neću raditi ako mi ne uplaćujete doprinose.’ To je situacija ‘uzmi ili ostavi’. I ti moji prijatelji, kao i ja, sa 65 godina imat će, ako do tada rade, 26 godina staža. Sad Ministarstvo želi od nas napraviti socijalne slučajeve, na nama uštedjeti. Zar to nije sramotno? Cijeli život radim pošteno, i da mi netko uništi život kad ostarim, ako doživim mirovinu“, poručila je čitateljica Faktora iz Sarajeva.
Predstavnici umirovljenika u razgovoru za Faktor navode kako nisu tražili ovakvu izmjenu članka 81., ali jesu tražili da netko tko ima 15 i netko tko ima 40 godina staža ne može imati jednaku mirovinu.
U financijskoj projekciji Federalnog ministarstva rada i socijalne politike stoji da će u prvim godinama primjene izmjena članka 81. troškovi za isplatu mirovina biti tek neznatno smanjeni, dok će „s protokom godina, primjerice za 10 godina, te uštede biti znatnije“.
Kreatori izmjena Zakona o MIO-u, prema obrazloženju, nisu precizno upućeni ni u aktualne iznose – navode da zagarantirana mirovina iznosi 680 KM, dok je stvarni iznos 715,21 KM.
