Upotreba mobitela u osnovnim školama uskoro bi mogla biti još strože ograničena. Prema najavama posebne savjetnice ministra obrazovanja Ivane Pavić Šimetin, izmjenama pravilnika njihovo će korištenje biti zabranjeno ne samo na nastavi, nego i tijekom odmora, osim ako se koriste u edukativne svrhe ili zbog zdravstvenih potreba.
Već sada djeca mobitele ne smiju koristiti jedino za vrijeme nastave, no novim pravilnikom to će se proširiti i na odmore, pojasnila je Šimetin na okruglom stolu pod nazivom ‘Kradu li mobiteli i društvene mreže našoj djeci djetinjstvo?‘, koji je u Hrvatskom saboru organizirao saborski Klub nezavisnih zastupnika.
Inicijativu za raspravu potaknula je zastupnica Marija Selak Raspudić, koja smatra da bi se upotreba mobitela u školama trebala regulirati zakonski, a ne samo pravilnicima. Zbog toga je uputila prijedlog dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju, o kojem će zastupnici raspravljati u srijedu. Prijedlog je, kaže, već dobio potporu više od petine saborskih zastupnika.
Reguliranje za mlađe
“Mnoge zemlje već su krenule u tom smjeru, a otišle su i korak dalje pa se u Europskom parlamentu govori i o reguliranju korištenja društvenih mreža za mlađe od 13 ili 16 godina, ovisno o zemlji”, naglasila je zastupnica Selak Raspudić.
Savjetnica Šimetin, međutim, ističe kako reguliranju upotrebe mobilnih telefona nije mjesto u zakonu, kao što zakonom nisu regulirana ni druga neprihvatljiva ponašanja učenika, već to treba regulirati pravilnikom, kojim se ujedno propisuje na koji način škole to mogu provesti.
Navodi i da su izmjene pravilnika već u pripremi te da će biti u proceduri u idućih mjesec do dva. Osim zabrane korištenja mobitela, novost će biti i ograničenje roditeljskog prava da opravdaju izostanak učenika do tri dana – to će ubuduće moći učiniti samo dva do tri puta po polugodištu.
Ravnateljica Komercijalne i trgovačke škole u Bjelovaru i potpredsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Nataša Vibiral pozdravlja inicijativu, ali drži da osnovne i srednje škole treba razlikovati.
Kaže kako nije za potpunu zabranu u srednjim školama, nego za kontrolirano korištenje.
“Lako je zabraniti, ali tko će to provesti u djelo, tko će to kontrolirati? Učenici u mobitelima imaju autobusne karte, plaćaju mobitelima gablece itd.”, rekla je.
Glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonio Jurčev kazao je da, iako su ograničenja uporabe mobitela u školama nužna, rješenje treba tražiti i u razvoju digitalne pismenosti, sigurnosne kulture i odgovorne uporabe tehnologije kod djece.
Odrasli kao primjeri
“Na odraslima je da djeci pokažu kako tehnologija može biti alat za stjecanje novih znanja, razvijanje kreativnosti i povezivanje, a ne zamjena za stvarni život”, naglasio je.
Pozitivno mišljenje o dodatnoj regulaciji iznijela je i ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić, koja je predstavila rezultate istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta provedenog u sklopu projekta ‘Alati za moderno doba‘, na uzorku od 2000 učenika sedmih i osmih razreda u 16 županija.
Prema rezultatima, znatan broj učenika već provodi previše vremena na mobitelima. Radnim danom 40 posto učenika provodi više od tri sata dnevno na društvenim mrežama, a 11 posto pretjerano koristi videoigre. Vikendom se te brojke značajno povećavaju, pa tako 62,3 posto učenika provodi više od tri sata dnevno na društvenim mrežama, a 30 posto više od tri sata igra videoigre, navela je.
“Potrebno je da mobiteli ne postanu zamjena za druženje, obitelj i igru”, naglasila je.
Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić istaknuo je da njihova istraživanja pokazuju kako 85 posto nastavnika podržava određeni oblik zabrane korištenja mobitela, a najviše podrške dolazi od nastavnika informatike.
Kada je riječ o učenicima naveo je da je 52 posto učenika petih i 34 posto učenika sedmih razreda za reguliranje korištenja mobitela.
Dodao je i kako 42 posto učenika trećih razreda srednjih škola govori da je utjecaj digitalnih tehnologija na njihovo učenje negativan, a 36 posto da je negativan na kvalitetu njihova slobodnog vremena.
“Drago mi je da će se u Hrvatskom saboru, mjestu u kojem se raspravlja o najtrivijalnijim i najglupljim temama, napokon početi raspravljati o važnim temama za djecu, mlade i cijelo društvo”, poručio je Jokić.
Pravobraniteljica za djecu Helena Pirnat Dragičević upozorila je na važnost postavljanja jasnih pravila i očekivanja pred učenike, ali i na potrebu uključivanja djece u proces donošenja odluka.
Pravilno digitalno ponašanje
“Djeca su sama rekla da vrijeme na društvenim mrežama treba ograničiti, no vremensko ograničenje nije jedina zaštita od posljedica digitalnog okruženja. Važno je djecu usmjeravati na ispravno korištenje i ponašanje u digitalnom okruženju, a osim toga potrebna je edukacija djece, mladih i roditelja, odnosno medijska pismenost svima nama”, rekla je Pirnat Dragičević.
Sudionici su se složili da prekomjerna upotreba mobitela negativno utječe na psihološki razvoj i zdravlje djece i mladih, uzrokujući probleme sa snom, pažnjom, koncentracijom i međuljudskim odnosima, te da se sve češće javljaju simptomi tjeskobe, depresije i stresa.
Spomenuli su i gubitak interesa za čitanje, slabljenje jezičnih vještina, probleme s vidom, manjak fizičke aktivnosti i pretilost, a upozorili su i na važnost razvoja besplatnih sadržaja i aktivnosti za djecu i mlade.
Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije koje je 2022. proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 12 posto učenika petih, sedmih i prvih razreda srednjih škola problematično koristi društvene mreže, sami priznajući da su ovisni te da osjećaju nelagodu, nervozu i anksioznost kad im nisu dostupni mobiteli ili društvene mreže, zaključeno je na okruglom stolu.
