Hrvatske zračne luke iz godine u godinu bilježe sve veći broj zrakoplova i putnika, što sa sobom donosi i veće opterećenje za kontrolore letenja, stručnjake koji brinu o sigurnosti svakog zrakoplova u zraku i na pisti. Iako se radi o iznimno važnom i dobro plaćenom zanimanju, sve je manje onih koji se odlučuju preuzeti tu odgovornost, piše HRT.
Posao kontrolora leta zahtijeva vrhunsku koncentraciju i sposobnost donošenja odluka u djeliću sekunde. Kako objašnjava kontrolor leta Igor Bjelan, radni dan strogo je strukturiran: “Smjene su po osam sati, dva sata radimo na sektoru, zatim slijedi sat vremena odmora. U konačnici, šest sati dnevno provodimo u aktivnom radu, a dva sata u oporavku.” U takvom ritmu nema mjesta pogreškama, jer svaka odluka može biti presudna za sigurnost desetaka ili stotina putnika.
Porast zračnog prometa, posebno tijekom ljetne sezone, stvara dodatni pritisak. U Hrvatskoj trenutno radi oko 300 kontrolora, no prema riječima kontrolora Krešimira Rakocija, taj broj nije dovoljan: “Trebao bi biti puno veći. Nadamo se da će se situacija popraviti, jer bi nam to omogućilo više odmora i manje stresa.”
Povećanje prometa
Statistike potvrđuju da je nebo nad Hrvatskom sve prometnije. Prema podacima Željka Oreškog iz Hrvatske udruge kontrolora letenja, prošle godine zabilježeno je 14 posto više prometa nego godinu ranije, a ove godine dodatnih osam posto rasta uz čak 75 posto manje kašnjenja. “U jednoj smjeni zna biti više od 30 kontrolora, a jednako toliko i pomoćnog osoblja, pa je atmosfera u operativnim centrima itekako užurbana”, kaže Oreški.
Dugogodišnji kontrolor i instruktor Ervin Mrkić-Pestić prisjeća se kako je promet izgledao prije nekoliko desetljeća. “Kad sam 1988. odlazio iz Zagreba, ljeti smo imali oko 1300 aviona i radili smo do iscrpljenja. Danas je promet tri puta veći, ali tehnologija je napredovala i omogućila da sve funkcionira bez zastoja”, objašnjava.
Unatoč visokoj plaći i beneficiranom stažu, posao kontrolora letenja ima svoju cijenu. “Ovo je posao koji traži potpunu predanost. Nema petka, nema svetka. Iako su primanja dobra, postoje i druga zanimanja u kojima se, ako se poslože okolnosti, može zaraditi više”, zaključuje Oreški.
