Prema procjenama stručnjaka, Bosna i Hercegovina od 1991. godine do kraja 2024. izgubila je više od trećine svog stanovništva, što je pad koji je najdrastičniji među svim europskim zemljama. Negativni prirodni prirast, starenje stanovništva, odgađanje roditeljstva i masovna iseljavanja prijete ozbiljno ugroziti ekonomski i društveni razvoj, a trenutačne mjere i strategije, kako upozoravaju stručnjaci, nisu dovoljne ni adekvatne da bi preokrenule ove trendove.
Iz razgovora s demografskim stručnjacima iz oba entiteta – profesorom demografije Stevom Pašalićem i analitičarom demografskih kretanja Adnanom Fehratbegovićem – jasno je da je demografska situacija alarmantna, a projekcije ukazuju na još veće izazove ako se postojeći trendovi nastave.
Uoči rata BiH je imala 4.377.033 stanovnika, dosegnuvši svoj demografski vrhunac. Dvadesetak godina kasnije, popis iz 2013. pokazao je da u zemlji živi 3.531.159 ljudi, dok procjene za 2024. govore o svega 2.865.656 stanovnika – smanjenje od gotovo 35 posto u odnosu na prijeratno razdoblje.
Stručnjaci upozoravaju da je teško precizno procijeniti broj stanovnika jer u BiH od 2013. nije proveden novi popis. Svi trenutačni podaci su stoga samo procjene, a ne službene brojke. Prema Pašaliću, one se temelje na demografskoj jednadžbi ravnoteže koja uzima u obzir broj rođenih, umrlih i migracije.
Broj stanovnika u Federaciji BiH pao je na 1.802.376 (2024.), s 2.731.019 (1991.), dok se u Distriktu Brčko smanjio sa 87.627 na 68.173 stanovnika. Fehratbegović pojašnjava da se broj stanovnika može procijeniti i pomoću tzv. vitalne statistike – usporedbom broja novorođenih s državama regije sličnih uvjeta.
Prema njegovim riječima, od ukupnog broja stanovnika važnija je njihova dobna struktura. Prosječna starost stanovništva BiH 1991. bila je 30 godina, dok je 2013. u Federaciji BiH iznosila 39, a u Republici Srpskoj oko 40 godina. Danas, zbog negativne migracijske bilance od više od 300.000 ljudi u posljednjem desetljeću, prosječna starost iznosi oko 43 godine.
Sumorne projekcije
Podaci Federalnog zavoda za statistiku (2019.–2070.) pokazuju zabrinjavajuće trendove. Do 2050. u Federaciji BiH čak 37 posto stanovništva moglo bi biti starije od 65 godina, dok bi udio radno sposobne populacije (15–64 godine) mogao pasti s 1,53 milijuna (2019.) na svega 797.000 (2050.), odnosno s 70 na 52 posto.
Fehratbegović upozorava da će ubrzano starenje stanovništva, uz depopulaciju, ozbiljno ugroziti funkcioniranje države – od mirovinskih fondova i radne snage do zdravstvenog i obrazovnog sustava.
Prema procjenama, broj radno sposobnih građana mogao bi se prepoloviti, dok bi broj starijih od 65 godina porastao s 335.000 (2019.) na 564.000 (2050.).
Izostanak konzultacija sa stručnjacima
Fehratbegović ističe kako je glavni problem u izostanku konzultacija sa stručnjacima. Navodi primjer znanstvene konferencije održane 2023. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, na kojoj nije sudjelovao nitko iz izvršne vlasti.
„Većina mjera koje se donose su ad hoc potezi, često populističkog karaktera, bez stručnog i znanstvenog utemeljenja“, kaže Fehratbegović.
Po njegovu mišljenju, nužno je stvoriti uvjete u kojima će mladi željeti ostati u BiH – stabilizirati političke prilike, reformirati obrazovni i zdravstveni sustav, privući strane investicije i depolitizirati javni sektor.
Republika Srpska izgubila trećinu stanovništva
Profesor Stevo Pašalić procjenjuje da je Republika Srpska od 1991. do 2024. izgubila 36 posto stanovništva – s 1.558.387 na 995.107 stanovnika. Službeni podaci RS-a govore o 1.110.496, no ne uključuju vanjske migracije.
Ako se trenutačni trendovi nastave, RS bi do 2050. mogla izgubiti dodatnih 250.000 do 300.000 ljudi.
Negativni prirodni prirast prisutan je od 2002. godine, a nakon popisa 2013. entitet je zbog toga izgubio gotovo 65.000 stanovnika.
Pašalić upozorava da su „srednje godine rađanja“ sada 33,8 godine, što je znatno više nego 1990-ih (27 godina), a broj djece po ženi pao je na oko 0,5. Za prostu reprodukciju bilo bi potrebno oko 20.000 novorođene djece godišnje – nedostižan broj u sadašnjim okolnostima.
Odgađanje roditeljstva i iseljavanje
Više od 80 posto žena u dobi 20–24 godine nema djecu, u dobi 25–29 bez djece je dvije trećine žena, a u dobi 30–34 godine trećina. Godine 1990. u BiH je rođeno 67.000 djece, a danas ih je oko 25.000.
Migracije također čine najveći demografski gubitak – u posljednjih deset godina RS je napustilo više od 110.000 ljudi.
Pašalić naglašava da nema brzih rješenja: „Mjere koje sada imamo uglavnom su socijalne prirode. Nemamo jasno definiranu populacijsku politiku.“
Dodaje da se problem ne može riješiti isključivo demografskim mjerama, nego i širim ekonomskim reformama.
Stanovništvo – ključ razvoja
Pašalić upozorava da su mnoge strategije ostale „mrtvo slovo na papiru“. „Najbolje demografske mjere su one koje potiču gospodarski rast i zapošljavanje, posebno mladih i obitelji. Kvaliteta radne snage i obrazovanje ključni su za razvoj“, kaže.
