Potez
U Hrvatskom saboru ponovno je zaiskrilo oko najosjetljivijih tema iz povijesti. Nakon skupa o Jasenovcu, koji su u Saboru organizirali DOMiNO i Hrvatski suverenisti, ljevica je jednoglasno osudila pokušaje relativizacije zločina i pozvala institucije na reakciju. Neočekivano, iz istog smjera osude stigla je i poruka Ivana Penave, predsjednika Domovinskog pokreta, koji se distancirao od događaja i organizatora.
“U kontekstu toliko laganog izričaja i pokušaja negiranja žrtava mi jednostavno, respektirajući svakog čovjeka, svaki ljudski život, respektirajući svoje žrtve pričajući o Domovinskom ratu i Vukovaru, jednostavno smo preozbiljni ljudi i stranka da bismo sudjelovali u nečemu što apriori negira, što na kraju dijeli hrvatsko društvo, što na kraju ne vodi ka istini”, rekao je Penava, dodavši kako Domovinski pokret “čvrsto vjeruje da jedino istina može hrvatsko društvo voditi u budućnost, bez obzira gdje su se kome preci nalazili”.
Njegova izjava izazvala je različite reakcije. Dio saborskih zastupnika s njemu navodno protivničke ljevice vidio ju je kao znak političke zrelosti, dok su drugi u njoj prepoznali pokušaj odmaka od desnog političkog spektra, bez stvarne promjene stava. No, iako je Penava odbio sudjelovati u događaju koji je nazvao “neozbiljnim”, on istovremeno nije izravno osudio izjave iznesene na skupu, niti se jasno odredio prema navodnim revizionističkim tezama koje su ondje izrečene.
Penava kalkulira
Dalje, dok se ljevica poziva na Kazneni zakon i traži sankcije za negiranje genocida, Penava se odlučio za suzdržaniju varijantu, upozoriti na “neozbiljnost” pristupa temi, ali i dalje inzistirati na “znanstvenom propitivanju povijesti”. U tom smislu, njegov istup može se protumačiti i kao pokušaj balansiranja između biračkog tijela koje osjetljivo reagira na svako pitanje vezano uz NDH i Jasenovac te političke potrebe da Domovinski pokret ne bude poistovjećen s revizionizmom.
Podsjećamo, Ivan Penava, dugogodišnji gradonačelnik Vukovara i bivši član HDZ-a, preuzeo je vodstvo Domovinskog pokreta s ambicijom da stranku pretvori u ozbiljnu političku snagu desnog centra. No, umjesto konsolidacije, njegovo preuzimanje pokrenulo je val unutarstranačkih sukoba. Pod njegovim vodstvom, sukobi s potpredsjednikom stranke Marijem Radićem i nizom osnivača ubrzo su prerasli u otvoreni raskol. Radić i dio osnivača tvrdili su da Penava stranku vodi autoritarno te da je približavanje HDZ-u izdaja njezinih izvornih ciljeva. Ubrzo nakon toga, deseci lokalnih organizacija i stotine članova napustili su Domovinski pokret.
Prema službenim podacima, iz stranke je otišlo oko 600 članova, no izvori iz bivšeg vodstva tvrde da je broj bliži tisuću. Tri sjeverne županijske organizacije – Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska – javno su istupile, navodeći da je “vodstvo izgubilo kontakt s članstvom” i da stranka više ne predstavlja vrijednosti na kojima je osnovana.
Dio bivših članova potom je osnovao novu političku platformu pod nazivom DOMiNO, čiji su predstavnici sada među organizatorima nekima spornog saborskog skupa o Jasenovcu.
Kritičari Penavina vodstva ističu da je time “prepisao smrtnu presudu” vlastitoj stranci. Domovinski pokret, koji je trebao postati alternativa HDZ-u, u kratkom je vremenu izgubio velik dio baze i političkog zamaha. Iako Penava tvrdi da se stranka “kratkoročno pročistila, a dugoročno ojačala”, rezultati na terenu i osipanje članstva pokazuju da je Domovinski pokret sve dalje od uloge ozbiljne oporbene snage, a sve bliže statusu satelita vlasti.
