Zapad sve više govori o potrebi pregovora između Rusije i Ukrajine, ali to ne znači da su EU i SAD zapravo spremni za mirovni proces, kažu ruski analitičari za Izvestiju.
U intervjuu za Le Monde, finski predsjednik Alexander Stubb rekao je da je Kijev navodno u jačoj poziciji za početak dijaloga s Moskvom, unatoč činjenici da situacija na bojištu ne ide u prilog ukrajinskim oružanim snagama. U međuvremenu, Kijev ne pokazuje jasne znakove da želi započeti smisleni razgovor o budućnosti svojih odnosa s Rusijom, piše ruski medij.
Promjena plime
Prema Stubbu, “jača pozicija” Ukrajine proizlazi iz obnove dostavljanja oružja iz Zapada za Ukrajinu. Međutim, nije jasno na što Stubb točno misli, budući da su ruske snage samo u srpnju oslobodile više od deset naselja i nastavljaju držati opću inicijativu u “zoni specijalnih operacija”, rekli su ruski vojni analitičari za Izvestiju.
Nasuprot tome, ukrajinskim oružanim snagama ozbiljno nedostaje vojnog osoblja usred očitih problema s mobilizacijom. U svakom slučaju, politički krajolik na Zapadu se mijenja, što se vidi po sve većoj popularnosti desničarskih stranaka na izborima za Europski parlament, piše list.
Još jedan razlog za promjenjive vjetrove mogla bi biti neizvjesnost koja se vrti oko američke politike, posebice nadolazećih izbora. S obzirom da demokrati mijenjaju kandidate i s mogućim usponom Donalda Trumpa na vlast, mnogi vjeruju da vanjska politika zemlje ide ka promjeni. “Da su zapadne zemlje zauzele jedinstveno stajalište o potrebi pregovora, Kijev bi slijedio njihov primjer, jer ovisi o svojim europskim i američkim partnerima u ovom pitanju. Sada se čini da ove beskrajne inicijative i razgovori o pregovorima samo prikrivaju pravi problem, jednostavno skrećući pozornost s teške situacije u kojoj se nalaze Kijev i njegovi partneri”, rekao je za Izvestiju Denis Denisov, stručnjak na Financijskom sveučilištu ruske vlade.
Zamrzavanje sukoba nije isto što i trajni prekid
“Biti umoran od sukoba i željeti ga prekinuti dvije su različite stvari. Sukob se može zamrznuti, ali da bi se okončao potrebni su vam konkretni prijedlozi. Moguće je da samo žele uvesti Rusiju u pregovarački proces kako bi mogli zamrznuti sukob, a zatim da ga nastave kad zatrebaju”, rekao je novinama Dmitrij Ofitserov-Belski. S druge strane, kako ističe rusko vodstvo, ako Kijev doista želi pokazati da je spreman za komunikaciju, prvo mora poništiti vlastitu uredbu kojom se zabranjuju takvi pregovori. Ukrajina to do sada nije učinila, što znači da se bilo kakva retorika o mirovnom procesu može smatrati ništa više nego testiranjem vode kako bi se vidjelo kako će Rusija odgovoriti, piše Izvestija.
Rusija spremna na mir s Ukrajinom na ‘temelju’ Istanbulskih dogovora
