(Uživo) Velika konferencija o održivom turizmu: ‘Zrće i Novalja mogu biti party destinacija, ali ako to oni žele’

Panelisti definiraju pitanje turizma. “Često smo govorili je li u Hrvatskoj turizam ima prevelik udio BDP-a, 25 posto. Odgovor je jednostavan, mi podupiremo razvoj svih ostalih grana i industrija kako bi se udio turizma smanjio, ali to ne znači da turizam treba smanjivati. Bilo bi dobro da smanjimo ovisnost o turizmu, to svakako. U Covidu su svi očekivali krah turizma, ali pokazalo se da imamo jak i otporan turizam. Jedna smo od zemalja Mediterana koja se već 2022. vratila na brojke iz 2019. jer je država stala iza sektora, očuvala tvrtke i radna mjesta, njih preko 700.000 koji su ovisili o državnim isplatama plaća. Već 2024. obarali smo rekorde. Neke zemlje tek ove godine najavljuju povratak, a mi smo na Covid već zaboravili i već dvije godine živimo normalno, investiramo, država nastavlja podupirati važne projekte. Ključno je pitanje u kojim destinacijama, indeks turističke razvijenosti kojeg smo uveli jasno definira gdje treba davati subvencije. Smještajne jedinice subvencionirali smo samo na kontinentu, na Jadranu možemo govoriti samo o podupiranju onih koji rade cijelu godinu ili žele podići kategoriju”, kazala je Udovičić.

Panelisti kažu kako se u turizmu novac ne može zaraditi preko noći. “Potrebno je dvadeset godina da se destinacije s tri zvjezdice promijene na pet, to je jedan životni ciklus destinacije, jedna generacija. Primjerice, Otok Lošinj. Svi koji ste tamo bili prije dvadeset godina i sad znate o čemu govorim. Da nije bilo sinergije i potpore kroz investicije taj se proces ne bi dogodio. A taj proces trajao je dvadeset godina. Potreban je taj spoj, jasan smjer destinacijskog menadžmenta, svijest da se ne može preko noći, te godine i godine rada, kao što je i Međimurje prije dvadeset godina zacrtalo ciljeve zbog kojih su danas vodeća destinacija”, kaže Miličević.

Grula predstavlja mjere TZ Međimurske županije za iduću godinu. “Osamdeset posto površine Međimurja je obuhvaćeno kolektorima i pročiščivačima, okoliš nam je sada prvi izazov. Velikom broju gostiju motiv za dolazak je priroda, a mi nemamo ni nacionalnih parkova ni parkova prirode. Ali, trećina županije je zaštićena UNESCO-om kroz rezervat biosfere, park suživota čovjeka i prirode. Teško je to štititi, najnaseljenija smo županija te smo i industrijsko-obrtnička tako da sve moramo povezati. Imamo trend kuća s ravnim krovom. Je li to ono što naši gosti koji su nam dali 6.7 od 7 ocjenu, je li to žele vidjeti? Radimo sada na sprečavanju toga, razgovaramo s načelnicima općina o prostornim planovima. Naša arhitektonska baština je nestala još osamdesetih, moramo riješiti to pitanje. Donijeli smo dokument koji je krajobrazna osnova, nije obvezujuć, ali je preporuka. U Austriji i Sloveniji nećete vidjeti ravne krovove…”, kaže Grula.

Vrbanc se nadovezuje da su pravila nekad prekruta. “Bili smo u Austriji gdje su savršeni primjeri interpolacije starog i novog”, kazao je. Grula napominje da struka mora dati svoj stav. “To se ne može riješiti u tri dana, mi se Međimurci dulje dogovaramo, ali kad se dogovorimo onda svi idemo raditi kako smo rekli. Druga mjera, Monika je dobro rekla prije ove konferencije, pohvalila je hotel i restoran Trbovc. Trebaju nam takvi obiteljski, mali hoteli. Ako radimo hotele gdje će nam raditi ljudi s Dalekog Istoka, za koga radimo? Za nekog kapitalista iz Berlina? To je možda malo socijalističko razmišljanje, ali mislim da moramo raditi na malim, boutique hotelima i kvaliteti. Međimurje ima 146 eura dnevne potrošnje, najveći smo po potrošnji turista u Hrvatskoj po danu osim Grada Zagreba. Šest turistički gigantskih županija je ispod naše dnevne potrošnje turista. Ne možemo konkurirati Sloveniji i Austriji s plaćama, ali možemo kvalitetom života kojim živi čovjek koji ovdje radi. Idemo stvoriti uvjete da jedan kuhar, koji je htio ići u Austriji, evo imam primjer, intervenirali smo tako da je ušao u upravu lokalnog nogometnog kluba pa je morao ostati (smijeh). Ima još takvih primjera, Inkluzivnost je nešto na čemu intenzivno raditi jer mislimo da možemo biti prepoznati u tom segmentu”, kaže Grula.

Udovičić kaže kako su mjere spremne. “Novac je spreman za sve te mjere. Cilj je napraviti kvalitetno upravljanje turizmom i imati održive standarde te iznjedriti plan za višegodišnje razdoblje, između ostalih i strateške projekte po destinacijama. Svi projekti moraju udovoljavati kriterijima održivosti. Spomenut ću velik broj centara za posjetitelje koje smo gradili, stotinjak u petnaest godina. Nerijetko jedinice lokalne samouprave to ne mogu držati ni otvorenim, a kamoli više. Dakle, više ne želimo takve projekte, nego one koji će stvarno napraviti razliku u destinaciji”, napomenula je državna tajnica. Ističe da živimo u vremenu slobodnog tržišta. “Ako imate loše krevete, bit ćete manje popunjeni. Pitanje je imamo li vremena da tržište samo sebe regulira. Kada potrošimo sav prostor, teško je to vratiti. Španjolska je velika, Hrvatska je premala da bi čekala da tržište reagira i zato imamo intervenciju države u poduzetništvo. U Ustavu RH postoje mogućnosti ograničenja poduzetništva ako je od javnog značaja. Ministarstvo graditeljstva lani je mijenjalo zakon i traži se suglasnost stanara za iznajmljivanje apartmana u stambenoj zgradi. Tu se potezalo pitanje ustavnosti. Tvoje vlasništvo može biti ograničeno ako ograničava vlasništvo druge osobe. Vi svojim iznajmljivanjem utječete na živote drugih i to je svima jasno”, kazala je.

Panel je zaključila Katarina Miličević. “Što god netko rekao, nema šanse da se u modernom kapitalizmu sve ograniči. Mi o tome razgovaramo dvadeset godina. Država može intervenirati ali dovodimo se do točke koja apostrofira koliko je bitan investicijski menadžment. Naši zakoni su jasni i omogućili su regijama da samostalno donose planove, zakon je horizontalan. Zato imamo različitost u destinacijama, u kvaliteti i ponudi, jer nisu svi destinacijski menadžeri jednako uspješni, aktivni i ambiciozni. Ako kao država ne stavimo naglasak na destinacijski menadžment opet će nam se događati gubici. Država ne može niti joj je posao definirati hoćete li prodavati ćevape i sladolede ili fine dining.

Nadovezala se Vukojević rekavši kako su HGK-ove članice turizma aktivne i voljne provoditi mjere održivosti, u skladu s europskim ciljevima zelene tranzicije i održivog turizma. “Edukacije su nužne. Slažem se da je čovjek u turizmu ključ uspjeha, moramo kao ‘frontmene’ imati naše ljude koji mogu ispričati priču na svoj način, jer drugačije to doživljavaju i znaju. Naravno da i na nacionalnoj razini moramo podizati svijest, ali i napraviti procjenu ponude i potražnje. Svatko se treba zapitati što na destinaciji turisti žele, što nedostaje”, kazala je.

Vrbanc napominje da poduzetnici kontinentalnog turizma bivaju preferirani, jer država želi razvijati taj segment. “Država daje okvir, vidimo rušenja ilegalnih objekata ili kampova ili zakone koji ograničavaju uporabu stambenih zgrada, dakle država ima i oštre alate, ali i mekane metode, gdje pozitivno preferiramo i potičemo, prvenstveno novčano ali i savjetodavno, dobre poduzetničke ideje gdje se ozbiljno preferiraju slabije razvijene regije i djelatnosti. Rekli smo da je 80 posto grantova iskorišteno za podizanje kvalitete na kontinentu”, rekao je.

Panel je završen razgovorom o problemu radne snage koji je sveprisutan u hotelima, uključujući pad kvalitete usluge. “To je značajno pitanje, interesantno mi je promatrati rast dozvola za rad za turizam. Negdje 2017. broj izdanih dozvola bio je oko tisuću, za turizam. Danas ćemo godinu završiti na oko 40.000. Sudjelujem u radnoj skupini izmjena Zakona o strancima. Cilj je odrediti odakle mi želimo tu radnu snagu, jer je neminovno trebamo. Ne možemo reći da je ne želimo i ne trebamo jer bi to utjecalo na rast. No, želimo snažnije regulirati odakle se radna snaga uvozi jer se pokazalo da su često i poduzetnici izigrani. Evo, podijelit ću podatak. Iz pojedinih zemalja 50 posto uvezenih radnika se nije ni pojavilo na poslu nego otišlo u drugu državu. Cilj je zadržati radnike koji steknu iskustvo. Novi zakon će poticati zasnivanje ugovora na najmanje tri godine. Cilj je poticati radnu snagu iz Južne Amerike, tu imamo i velik broj povratnika, djece iseljenika koji znaju i Hrvatski, ali intencija je privući i radnike iz okolnih zemalja. Radimo na centrima kompetencije, izgradili smo ih šest, to su škole i praktikumi, a imamo i programe stipendiranja. Sve to nedostatno je tako da je radna snaga iz inozemstva neminovna, ali nije nebitno tko nam i odakle dolazi. Sigurnost je jako važna, u Europi smo ocijenjeni kao zemlja gdje je sigurno šetati noću i turisti to često ističu više nego išta drugo. Mi to ne primjećujemo, jer smo na to navikli, ali turisti itekako da”, kazala je Udovičić.

“To je ekonomski gledano teško definirati. Niti želiš niti smiješ zaustaviti rast. Bit će teško zadržati sve elemente autentičnosti, ali tu se opet vraćamo na menadžment. postoje tehnike da rastemo, a uvodimo nove prakse, educiramo ljude i zadržavamo autentičnost. Ako ćemo se bojati rasta, nikada nećemo kvalitetno izrasti. Zemlje u okruženju imaju i duplo ili troduplo veću potrošnju turista po danu, dakle, moramo se truditi i njih sustići. Moramo postaviti cilj, zadržati autentičnost. To ne nzači da konobar iz Azije ne može na tečnom engleskom objasniti hrvatska vina. Ali to se može postići edukacijom, menadžeriranjem, ulaganjem puno energije i rada s tim ljudima. Oni su često puno bolji djelatnici nego domaći, bez da ovo itko krivo shvati, jer dolaze iz drugačijih kultura. Ovih 25 posto udjela turizma u BDP-u je na indirektnoj razini 45 posto, jer turizam utječe na brojne sektore u gospodarstvu. Moguće je jedno i drugo, ali treba puno energije, puno rada…”, kaže Miličević.

“Trenutno u Međimurju imamo 50 posto domaih gostiju, zatim Slovenci, Poljaci i tako dalje. Sretni smo s tom strukturom i želimo što više domaćih gostiju koji su najbolji potrošači i najlakše će ti oprostiti našu grešku. Zatim su tu i regionalni gosti, gradimo komunikaciju na svim tržištima, ali nema boljeg gosta od domaćeg gosta. U ruralnom turizmu drugih zemalja domaći gosti čine i do osamdeset posto tržišta.”, kazao je Grula dodavši da su vikendi u Međimurju odavno “riješeno pitanje” jer su vikendom svi kapaciteti popunjeni. Izazov je popuniti tjedan kvalitetnim gostima, skupovima, kulturnim turizmom, aktivnim odmorom i nizom drugih niša, uključujući inkluzivni turizam.

Vukojević ističe kako treba komunicirati prema nišama. “Hrvatska se uvijek pozicionirala kao zemlja sunca i mora, ok, dodavali su se i drugi proizvodi, ali nismo išli segmentirano. Zadnjih godina, nakon što je donesena strategija održivog turizma do 2030., situacija se mijenja. Definiramo koji turistički proizvod pripada nekom targetu. Otvaraju nam se daleka tržišta, TZ tu provodi aktivnosti. Prepoznatljivi smo po suncu, moru i prirodnim ljepotama i to je u redu, ali gradimo i kvalitetu, razvijamo nove oblike turizma i nove turističke proizvode te vjerujem da nam je zagarantirana svijetla budućnost”, kazala je Vukojević. Za kraj se razgovaralo o fenomenu party destinacije Zrće kod Novalje na Pagu. Oslikava li taj otok probleme Hrvatske, gdje jedna ruka ne zna što radi druga?

“Sinergija je ključna, nema druge”, kaže Vukojević, a Udovičić kaže da je i tu glavna stvar destinacijski menadžment. Svaka jedinica odlučuje kakav oblik turizma želi.

“Ono što se na Zrću rušilo, rušilo se jer nije bilo legalno. To ne znači da Novalja neće biti party destinacija, hoće ako to stanovnici žele. Sada će, kroz planove upravljanja, imati priliku reći žele li tom smjerom. Obližnji Pag razvio je nešto sasvim drugo, kulturni i obiteljski turizam i tu vidimo da i jedno i drugo može funkcionirati na istom otoku. Država ne govori gdje može party, a gdje ne, to rade stanovnici”, kaže Udovičić.

Novo 11:26 – Panel 1: Smjer turizma u Hrvatskoj – kontinentalne destinacije, održivost i lokalna povezanost

Na prvom panelu sudjeluju Monika Udovičić, državna tajnica, Ministarstvo turizma i sporta, Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave, Hamag Bicro, Andreja Vukojević, direktorica Sektora turizma i Odjela za marketing i komunikacije, Hrvatska gospodarska komora, Katarina Miličević, direktorica tvrtke Tourism Lab, utemeljiteljica brenda thinktourism i profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani te Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije.

“Puno smo radili na strategiji, znajući da moramo osigurati jake alate jer bez njih uzalud nam trud. Paralelno smo osiguravali sredstva za destinacije i poduzetnike. Radili smo na komunikaciji prema javnosti. Kada biste nekome 2017. rekli da rast dolazaka nije važan, mnogi bi vas čudno gledali, a kamoli da kažemo da u nekim segmentima ograničavamo rast smještaja ili fast foodova. Takva reforma tada ne bi prošla, ali prošla je sada jer se puno radilo na komunikaciji o održivom razvoju turizma što je zajednica prihvatila ko činjenicu. Dug je put pred nama, da se ne zavaravamo, ali već vidimo pomake i konkretne rezultate. U Međimurskoj županiji je rast smještaja potreban, ali moramo znati da prekomjeran rast u nekim županijama nije održiv, naročito u jadranskim županijama”, kazala je Udovičić, dodavši da je time bio zahvaćen i Zagreb. Zato se išlo u izmjene zakona kako bi se ograničio rast. “S previše smještajnih jedinica nitko neće biti pun, a cijene će padati”, kazala je državna tajnica.

Grula govori o izazovima Međimurske županije. “Shvatili smo da se lakše certificirati nego to potvrditi. Proces certifikacije smo prošli 2023., tada smo dobili snimku svog stanja, ali smo dali i velika obećanja. Mrvica nam je falila do zlatne nagrade Green Destination Award, ali sada imamo jasnu smjernicu što i kako raditi. Nama ta nagrada donosi veliku medijsku vidljivost, imali smo izmjeren PR efekt, ali najvažnije je to što smo kroz taj proces morali uključiti sve dionike, ali ne samo na papiru, nego smo sa njima morali proći (od državnih i komunalnih poduzeća do turističkih djelatnika) cijeli proces. Imali smo veliku potporu svih. Profesionalne institucije u Međimurju, javne i privatne, funkcioniraju. Svi razumije naše ciljeve i metode. Mi ovdje u Međimurju držimo se zakona. Ako provodite zakon, onda ste riješili 80 posto kriterija za certificiranje. Onda nemate divlje gradnje osim na razini incidenta i slično”, kazao je.

Direktorica Miličević kaže kako održivost proizlazi iz konkurentnosti kao osnovnog temelja ekonomskog djelovanja, a tako je i u turizmu.

“Ono što je nama najveći izazov je donošenje odluka te operacionaliziranje. Međimurje je uključilo sve dionike da bi se postigao sinergijski učinak. Kada krene operacionalizacija, ona na površini često izgleda ekološki, ali to je samo jedan aspekt. Samo taj segment ne jamči certificiranje, jer govorimo o stotinu kriterija kada se gleda turistička destinacija. Provođenje niza mikro operativnih aktivnosti je važno, od komunikacije s lokalnim stanovništvom do provođenja strateških dokumenata. Kada se dokument donese, odluke se moraju provesti da bi destinacija mogla reći da je u segmentima održiva, a onda se kao kruna na to naslanja ekonomski aspekt. Jer, što nam znači ta zelena održivost ako naše stanovništvo od toga ne može živjeti”, kazala je Miličević. Andreja Vukojević kaže kako je premium turizam, koji je u fokusu, ujedno i održiv.

“Spremni smo za tu vrstu turizma i pokazujemo koliko već živimo održivost. Prije dvije godine čula sam da je održivost samo mindset i slažem se s time, važno je živjeti tu održivost. U HGK razvijamo i promoviramo turizam. Lansirali smo platformu Stories Experience Premium Croatia. Okupljamo hotele, vile, čartere, restorane, imamo ih 190 u godinu dana. Puno razgovaramo, umrežavamo ih, komuniciramo na domaćem i inozemnom tržištu i jako je lijepo raditi. Na kontinentu imamo manje članica, ali potencijal Slavonije, Baranje, Like, Zagore, Zagreba, Međimurja je ogroman. Iznenađena sam ovim brojkama iz Međimurja, stvarno je napravljen dobar posao. Radimo na mapiranju, planiramo mjere za budućnost. Održivi turizam organski raste iz želje za kvalitetom života u kontinentalnim destinacijama. Imamo jako puno primjera na kontinentu koji to dokazuju, poput Vinkovačke jeseni koje danas traju sedam dana i posjetilo ih je 100.000 ljudi. Koliko OPG-ova koristi domaće namirnice, a koliko i vrhunskih restorana? Vinska smo destinacija, imamo i tu niz manifestacija, sve više živimo od lokalnih, autentičnih, održivih i premium priča”, kaže.

Predsjednik uprave HAMAG Bicro govori o financiranju održivog turizma. “Od ulaska u EU ‘eksplodirali’ smo u aktivnostima jer smo dobili na raspolaganje novac koji pametno usmjeravamo u dogovoru s resornim ministarstvima. Zadnji je primjer gdje smo kroz tri programa financirali dogradnju hotela te razne inovacije u turizmu, legalizirali privatne iznajmljivače, učinili poslovanje transparentnim. Ovdje u Međimurju ističemo primjer restorana Trbovc, koji je primjer sjajne prakse i investicije, gdje je stara kurija u spomeniku kulture dobila uporabnu svrhu. Svi smo godinama htjeli da se to riješi, a sada je tu restoran sa sjajnom hranom i našim vinima. To je i primjer prakse kako usmjeravati potpore države, a mi smo Vladina agencija koja daje bespovratna sredstva i subvencionirane kredite širokoj paleti korisnika, onima koji tu potporu trebaju. Nema smisla poticati Dubrovnik, Rovinj ili Split jer su prvi red do mora, njima ne treba intenzivna potpora. Ako atraktivne lokacije ne rade dobro, onda nešto ne štima”, rekao je Vrbanc. Ističe da se potpore daju sredinama gdje je indeks turističke razvijenosti niži. “U tom smjeru nastavljamo financirati i druge stvari. Dobili smo iz EU solidna sredstva za kreditiranje raznih djelatnosti, nedavno smo otvorili omotnicu za kreditiranje žena i početnika u poduzetništvu. Želimo da se žene što jače uključe u biznis, dajemo 100.000 eura po investiciji uz kamatnu stopu od 0,5 posto. Naravno, postoje kriteriji, uz koje može doći i do otpisa 50 posto kredita. Sličnih, ciljanih tema imamo mnogo. Imamo Nacionalne zajmove za investicije, gornji limit je tu 150.000 eura, uz malo skuplje kamate radi pravila EU.