Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt danas će pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda predstaviti novi izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini. Jedan od ključnih dijelova izvještaja odnosi se na pitanje državne imovine, ali i na političke blokade te propuštene prilike Bosne i Hercegovine na putu prema Europskoj uniji. Pitanje koje se nameće jest: je li realno gašenje Ureda visokog predstavnika (OHR) nakon 30 godina prisutnosti u BiH?
Fokus visokog predstavnika Christiana Schmidta u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a bit će upravo državna imovina. „Važno je ublažiti zabranu raspolaganja imovinom kako bi se omogućili razvojni projekti, posebno u Federaciji BiH“, navodi se u Schmidtovu izvještaju, prenosi BHRT.
„Zabrana raspolaganja državnom imovinom, donesena odlukom Ustavnog suda BiH, dovodi do pravne nesigurnosti i ekonomskih poteškoća, osobito u Federaciji BiH, koja zbog poštivanja zabrane trpi veće negativne posljedice od Republike Srpske, gdje se odluke Suda otvoreno krše“, stoji u izvještaju.
Ustavni poredak uspostavljen Daytonskim sporazumom, kako se navodi u izvješću Vlade Republike Srpske upućenom zemljama članicama Vijeća sigurnosti UN-a, narušen je dekretima različitih međunarodnih visokih predstavnika, a naročito Schmidta. Premijer Republike Srpske Savo Minić istaknuo je da je važno što će se pokrenuti određeni postupci i što će se čuti glas Vlade RS, koja će ukazati na genezu problema u BiH i način na koji vidi rješenje.
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Miroslav Vujičić iz SNSD-a smatra da je OHR trebao biti ugašen odavno te da su sve probleme izazvali Schmidtovi postupci i njegovo nametanje zakona umjesto Parlamentarne skupštine.
Pismo članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIK) i Europskoj uniji uputio je i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, upozoravajući na štetne posljedice ukidanja OHR-a i smanjenja njegovih ovlasti.
„Ono što me zabrinjava i plaši jest činjenica da su u tome sudjelovale i neke probosanske stranke koje su ranije tražile odlazak Schmidta zbog osobnih i stranačkih interesa, a danas su suučesnici u realizaciji te ideje“, rekao je Konaković.
Građani su, kao i političari, podijeljenog mišljenja o odlasku OHR-a i visokog predstavnika iz Bosne i Hercegovine. Jedni smatraju da je prerano za gašenje OHR-a jer BiH još nije politički stabilna niti sposobna samostalno funkcionirati. Drugi pak ističu da je došlo vrijeme da zemlja preuzme potpunu odgovornost za vlastite odluke i samostalno odlučuje o svojoj budućnosti.
Urednik portala Buka Aleksandar Trifunović smatra da OHR više ne doprinosi ničemu.
„Međunarodna zajednica digla je ruke od BiH i samim time OHR je u situaciji u kojoj se ne zna tko zapravo stoji iza te organizacije. Osim što formalno postoji na terenu, nema nikakvu stvarnu moć. Posljednja događanja s Dodikom to su i pokazala“, rekao je Trifunović.
S druge strane, politički analitičar Enver Kazaz smatra da je OHR i dalje nužan.
„Sve do trenutka otvaranja pregovora s Europskom unijom OHR je neophodan u BiH i ne vjerujem u njegovo gašenje. Političke elite koje teže ukidanju OHR-a zapravo teže što većoj količini vlastite moći“, naglašava Kazaz.
Članicama Vijeća sigurnosti pisali su i bivši članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović, koji su upozorili da su pokušaji određivanja vremenskog roka za gašenje OHR-a ozbiljan udar na stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine.
