Administracija Donalda Trumpa izazvala je novu buru među europskim saveznicima nakon što je tiho obavijestila nekoliko glavnih gradova o planiranom smanjenju američkih snaga u istočnoj Europi. Nakon što je ranije najavljeno povlačenje rotacijske brigade iz Rumunjske, Washington sada planira slične poteze u Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj, i to već od sredine prosinca.
Iako američki dužnosnici smireno tvrde da je riječ o “marginalnoj prilagodbi” i “rebalansu snaga”, potez je izazvao zabrinutost u NATO-u te žestoke reakcije i republikanaca i demokrata u Kongresu. Prema izvorima koje citira Kyiv Post, američka administracija saveznicima je poručila da je rumunjska faza samo početak. Pentagon razmatra smanjenje snaga jer se procjenjuje da su europske kopnene vojske sada bolje opremljene i organizirane nego ranijih godina, pa je – kako tvrde – “ograničeno preusmjeravanje američke prisutnosti prikladno”.
Ipak, diplomati unutar NATO-a upozoravaju da bi povlačenje, ma kako minimalno bilo, moglo oslabiti odvraćajući učinak Saveza na njegovoj najizloženijoj granici prema Rusiji. Američki dužnosnici, s druge strane, ističu da se razine snaga u Poljskoj i baltičkim državama neće mijenjati te da ostaju “okosnica NATO-ove obrane”.
As NATO expands its Artic footprint to respond to Russia, Denmark is raising its military commitment to Greenland. @sanne_wass explains why the territory is increasingly crucial to western security https://t.co/qQPKqkGKuE pic.twitter.com/v2CseLoFp1
— Bloomberg (@business) October 31, 2025
Bijes na Capitol Hillu
Na Capitol Hillu oglasili su se i republikanci i demokrati, upozoravajući da ovakvi potezi “hrabre Moskvu” i potkopavaju jedinstvo Saveza. Republikanac Mike Turner, čelnik američkog izaslanstva pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a, poručio je kako je “duboko zabrinut” zbog smanjenja američke prisutnosti u Rumunjskoj. “Ruske agresivne akcije, uključujući namjerne upade u zračni prostor istočnoeuropskih država, pokazuju da Moskva ima ambicije izvan Ukrajine. Smanjenje naših snaga u tom kontekstu je pogrešan potez”, upozorio je Turner.
S demokratske strane, senatorica Jeanne Shaheen nazvala je odluku “duboko pogrešnom i opasnom”, jer “šalje upravo pogrešan signal Vladimiru Putinu”. “Rumunjska je uzorna saveznica koja troši 5% BDP-a na obranu i domaćin je američkim postrojbama. Povlačenje vojske u ovom trenutku podkopava naše napore da Putina natjeramo za pregovarački stol”, rekla je Shaheen. Dodala je i da nije jasno je li odluka uopće koordinirana unutar same administracije, aludirajući na mogući nesklad između Pentagona i Bijele kuće.
‘Simbolika je loša, ali nije riječ o strateškom uzmaku’
Iskusni američki diplomat Daniel Fried, jedan od arhitekata američke politike prema istočnoj Europi nakon Hladnog rata, smatra da se iza odluke ne krije jasna strategija, već “birokratsko nadmudrivanje unutar administracije”. “Riječ je o kompromisu između frakcija – onih koji žele fokus na Aziju, onih koji zagovaraju obranu zapadne hemisfere i tradicionalnih konzervativaca koji ozbiljno shvaćaju rusku prijetnju”, objasnio je Fried.
Nazvao je smanjenje snaga “pogreškom” jer “svaki vidljivi američki odlazak iz Europe Putinu šalje poruku slabosti”. “Brojke su male i neće promijeniti vojnu ravnotežu, ali simbolika je loša“, rekao je Fried, dodavši kako odluka “nije katastrofa, ali jest krivi signal”. Ipak, pohvalio je što se snage ne povlače iz Poljske i baltičkih zemalja, koje je nazvao “kralježnicom NATO-ove obrane”.
Fried je zaključio da odluka više odražava “unutarnji kompromis” nego promjenu strategije. “Oni koji su zagovarali veliko povlačenje iz Europe dobili su mnogo manje nego što su željeli. Simbolika je loša, ali nije riječ o strateškom uzmaku”, rekao je. Dodao je da u “Trumpovu svijetu ništa nije konačno” i da će daljnji pritisak Kongresa i saveznika možda utjecati na reviziju plana. “Ako se pokaže da su ovo samo simbolična povlačenja, nije dobro, ali nije ni katastrofalno”, zaključio je Fried.
