Je li prva granica nakon koje više neće biti povratka – kada je riječ o klimatskim promjenama – već probijena? O sve masovnijem odumiranju koralja širom svijeta za N1 je govorio Ivica Vilibić, oceanograf s Instituta Ruđer Bošković.
– Postoje neke klimatske značajke koje se zovu točke preokreta. Znači, točka s koje nema povratka: kad nešto napravite, sustav se sam neće vratiti na početak. Ako, recimo, amazonska prašuma nestane, neće se sama obnoviti. Prva točka preokreta su koralji. Koralji su vrlo osjetljivi na porast temperature, a temperatura, kao što znamo, raste. Temperatura atmosfere i temperatura mora raste i ta temperatura djeluje na način da koralji – umiru.
– Oni se prvo počnu izbjeljivati, to je nekakva njihova obrambena reakcija. recimo, kao kad ste pod stresom. Ali ako taj stres predugo traje, a to je ono što se upravo događa – ako imate more koje nije jedan dan toplije puno od prosjeka, nego to traje mjesecima – onda možete očekivati da koralji umiru. I procjena je da je otprilike 50% svih koralja već sad odumrlo, a ako krenemo dalje, je li, taj će postotak sigurno biti veći – objašnjava Vilibić.
Važnost koralja za ekosustav i općenito za svjetske oceane i mora ovako objašnjava:
– Vjerujem da je većini ljudi danas poznat animirani film U potrazi za Nemom, odnosno Finding Nemo, koji govori u biti o maloj ribici koja živi upravo na tom koraljnom grebenu koji je bogat živim svijetom, on vrvi životom, koraljni grebeni su jednostavno izvori života. I sada ako vi, najednom, uništite to stanište – tada vam živi svijet neće tu živjeti, jednostavno neće imati uvjeta za život. Ukratko, smanjit će se bioraznolikost i općenito raznolikost živog svijeta a onda i količina živog svijeta na neki način. Osim direktnih utjecaja poput utjecaja na živi svijet, također koralji direktno imaju i svoj posredni utjecaj na okoliš dodaje Vilibić.
Na pitanje postoji li mogućnost zaustavljanja ili preokreta ovih procesa ovako odgovara:
– Ja sam čak nisam blagi pesimist, nego veći pesimist po tom pitanju. A onda na pitanje što sve možemo napraviti odgovor je jednostavan: ako znate da se nešto može dogoditi, tada morate biti spremni za to, spremni povući taj potez. A to je ono što nekako mi se čini izostaje pa je logičnije, zapravo, pretpostaviti da će čovječanstvo ići u nekom drugom smjeru. Pa u Jadranu temperatura naglo raste, i to na velikim dubinama, što također donedavno nismo uopće mogli zamisliti – zaključio je Vilibić.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
JUŽNI JADRAN BITNO TOPLIJI I SLANIJI! Znanstvenici zabilježili nešto, čega nije bilo do sad: “Posljednjih 15-ak godina duboko more ‘osjeća’ zimska događanja u sjevernom Jadranu”
Što se događa posljednjih petnaestak godina u Jadranu, napose u dubokom Jadranu čije dno ‘osjeća’ zimska događanja u sjevernom Jadranu? Nešto što nije bilježeno do sada, a istraživanja koja provode hrvatski znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković i Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, temeljena su na mnoštvu povijesnih i
I JADRAN JE U OPASNOSTI Pregrijavanje Mediterana ima poguban učinak na naše more | | Morski HR
S temperaturama koje se povećavaju za 20 posto brže od globalnog prosjeka i porastom razine mora većim od jednog metra do 2100. godine, Sredozemno more postaje najbrže zagrijavajuće i najslanije more
Duboki Jadran doseže temperaturne vrijednosti predviđene za kraj stoljeća
Temperatura mora na dnu Južnojadranske kotline, na dubini od 1000 metara, porasla je za 0,8°C u proteklom desetljeću, dok se salinitet povećao za 0,2 jedinice (PSU). Ovi trendovi predstavljaju najbrže zabilježene promjene u dubokim mediteranskim vodama i mogu signalizirati trajnu promjenu klimatskog režima u regiji. Znanstvenici s
