Između popisa stanovništva 2011. i 2021. godine Hrvatska je izgubila 413.056 osoba ili 9,64 posto. Jasno je stoga zbog čega brojne jedinice lokalne samouprave posebnu pažnju pridaju demografskim mjerama. Jedan od onih koji je zabilježio pad broja stanovništva je i Vrgorac, grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji je u 2021. godine brojao 5698 stanovnika, od čega ih je 2132 živio u samom gradu. Grad velikog hrvatskog pjesnika Tina Ujevića sastoji se od čak 24 naselja: Banja, Dragljane, Draževitići, Duge Njive, Dusina, Kljenak, Kokorići, Kotezi, Kozica, Mijaca, Orah, Podprolog, Poljica Kozička, Prapatnice, Rašćane, Ravča, Stilja, Umčani, Veliki Prolog, Vina, Višnjica, Vlaka, Vrgorac i Zavojane.
Kao i brojni hrvatski gradovi o kojima smo pisali u ovom projektu i Vrgorac se već nekoliko popisa stanovništva suočava sa sve manjim brojem stanovnika. Tako je popis iz 1961. godine i ranije pokazivao broj stanovnika veći od 11 tisuća, no ti dani daleko su iza nas. Za usporedbu, popis iz 1991. godine pokazao je 7497 stanovnika, u 2001. ih je bilo 7593, a u 2011. popis je pokazivao broj od 6572 Vrgorčana.
Jasno je stoga da bi demografski rast, ili barem očuvanje postojećeg stanja na terenu, trebao biti apsolutni prioritet gradskih vlasti. Upitali smo stoga gradonačelnika Vrgorca Milu Hercega (Nezavisna lista mladih) koje demografske mjere Grad Vrgorac provodi. Kao i većina drugih gradova i u Vrgorcu se daju jednokratne naknade za novorođenu djecu. Tako za prvorođeno i drugorođeno dijete roditelji dobivaju po 600 eura pomoći, za treće dijete 900 eura, a za četvrto i svako iduće Grad daje po 3000 eura s tim da se naknada za četvrto i sljedeće dijete isplaćuje do djetetove sedme godine. Grad također osigurava besplatne školske bilježnice i likovne mape za sve osnovnoškolce, a sufinanciraju se prijevoz učenika i studenata te smješta studenata. Također, Grad financira i učeničke i studentske stipendije.
Pomoć u rješavanju stambenog pitanja
“Izrađen je novi program stambenog zbrinjavanja koji omogućuje u narednim godinama sufinanciranje mladim i mladim obiteljima sve aktivnosti rješavanja stambenog pitanja (izgradnja, adaptacija prostora, izrada dokumentacije, kupnja zemljišta, kupnja stana…)”, rekao je gradonačelnik Herceg. Također, u potpunosti je napravljeno vanjsko i unutarnje uređenje i opremanje dječjeg vrtića Pčelica, područnog vrtića “Dusina”, a izgrađen je i potpuno novi područni vrtić “Park” koji je od ove godine u funkciji. “Uvijek volim istaknuti da je osim ulaganja u predškolski odgoj i maksimalno olakšavanje životnih potreba roditeljima, najbolja demografska mjera ulaganje u nova radna mjesta koja će našem stanovništvu omogućiti da ostanu na svojoj grudi i uživaju u prednostima i mjerama koje nudi Grad Vrgorac”, poručio je Herceg za portal Direktno.
“Bez zaposlenja roditelja, pa tako i mladih budućih roditelja, nažalost, teško se može i doći do toga da se koriste demografske mjere. I tu smo uložili velike napore da u potpunosti stavimo prvu fazu Gospodarske zone Ravča u funkciju”, dodao je. Trenutno je tamo više od 800 radnih mjesta, te se rješavaju imovinsko pravne odnose za daljnje širenje Gospodarske zone i osiguravanja zemljišta za nove poduzetnike i nova radna mjesta.
Ništa bez radnih mjesta
“Od programa za mlade, osim običnih stipendija i TOP stipendija koja osigurava zaposlenje uz punu plaću nakon školovanja, provodimo i projekt ‘Mladi biraju’ – participativni proračun za mlade, zbog kojeg je Grad Vrgorac prošle godine nagrađen plaketom najbolja PRAKSA – Grad za mlade”, naglasio je gradonačelnik Herceg. “Osim toga, Savjet mladih Grada Vrgorca osim što je savjetodavno tijelo, ima vlastiti proračun za provođenje aktivnosti koji smatra da su potrebne za mlade u Vrgorcu”, dodao je. “Vrgorac je posljednjih nekoliko godina među rijetkim gradovima sa pozitivnim prirastom, odnosno većim brojem rođenih nego umrlih, te smatramo da su naše aktivnosti uspješno zaustavile ogroman pad koji se događao od 2012 godine do 2018. godine”, rekao je gradonačelnik Vrgorca.
“Sada je plan da još više ulažemo i radimo na tome da ostvarimo i rast, i to kroz osiguravanje novih radnih mjesta na području Grada Vrgorca, olakšavanjem rješavanja stambenog pitanja za mlade, te povećanjem sadržaja za mlade koji su nužni za poticanje volje kod mladih za ostanak i povratak na svoju rodnu grudu”, zaključio je Herceg za portal Direktno.
*Tekst je nastao u okviru projekta ‘Tko će ostati?’ kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
