Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovno je izazvao zabrinutost Zapada nakon što je rusko ministarstvo obrane objavilo da 21. listopada uspješno testiralo krstareću raketu Burevestnik (9M730), eksperimentalni projektil na nuklearni pogon koji, prema tvrdnjama Moskve, ima “efektivno neograničen domet” i mogućnost letenja pri niskim visinama kako bi izbjegao sve sustave proturaketne obrane.
Ruski državni mediji objavili su da je raketa u najnovijem testu preletjela oko 14.000 kilometara u trajanju od 15 sati, čime je, navodno, potvrđena njezina sposobnost da pogodi bilo koju metu na svijetu, uključujući i američki teritorij. Putin je oružje nazvao “strategijskim odvraćanjem” koje jamči sigurnost Rusije i njezinih saveznika.
“Niti jedan proturaketni sustav, sadašnji ili budući, ne može presresti Burevestnik”, poručio je Putin tijekom govora u Moskvi, istaknuvši da je riječ o oružju koje “mijenja stratešku ravnotežu”.
Što je Burevestnik?
Amerikanci raketu nazivaju “leteći Černobil”. 9M730 Burevestnik, što u prijevodu znači “mornarska oluja”, je krstareći projektil lansiran s kopna koji leti nisko, sposoban ne samo nositi nuklearnu bojevu glavu, već je i nuklearno pogonjen, prenosi Reuters. Projektil pod NATO oznakom SSC-X-9 Skyfall.
Za razliku od klasičnih projektila koji koriste gorivo na bazi kerozina, ovaj sustav koristi toplinu nuklearnog reaktora za zagrijavanje zraka i stvaranje potiska, što mu teoretski omogućuje gotovo neograničen let. Ta bi sposobnost, ako je stvarno ostvarena, značila da raketa može letjeti satima ili danima, promijeniti smjer i napasti metu iz nepredvidivog pravca, čime bi izbjegla sve postojeće sustave ranog upozorenja i presretanja.
No, stručnjaci upozoravaju da je riječ o iznimno složenom i opasnom konceptu. “Takav pogon ne samo da nosi visoki rizik radijacijskog zagađenja, već je i tehnički teško održiv u uvjetima leta”, rekao je analitičar međunarodnog instituta IISS iz Londona.
Povijest neuspjeha i tragedija
Projekt je prvi put javno predstavljen u ožujku 2018. kada je Putin objavio čitav niz novih “strateških superoružja”, uključujući podvodni dron Poseidon i hipersoničnu raketu Avangard. No, program Burevestnik od samog početka prate neuspjesi i nesreće.
Najpoznatiji incident dogodio se 2019. godine u blizini grada Severodvinska, kada je tijekom testiranja eksplodirao eksperimentalni reaktor, pri čemu je poginulo pet znanstvenika iz državne agencije Rosatom, a u okolici je izmjerena povišena razina radijacije. Incident je tada izazvao globalnu zabrinutost i podsjetio na tamne dane sovjetskih nuklearnih pokusa.
Zapadne obavještajne službe tada su izvijestile da je nesreća bila povezana upravo s pokušajem testiranja rakete Burevestnik, iako Kremlj to nikada nije službeno potvrdio.
Signal Trumpu
Ova nova faza testiranja dolazi u trenutku sve većih napetosti između Moskve i Washingtona. U ruskim državnim medijima test je opisan kao “odgovor Zapadu”, a analitičari ga tumače kao signal američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji se posljednjih mjeseci ponovno zalaže za oštriji pristup prema Rusiji.
“Burevestnik nije samo tehnički projekt, nego i geopolitička poruka. Rusija želi pokazati da posjeduje oružje koje SAD ne može zaustaviti“, rekao je vojni analitičar iz britanskog think-tanka RUSI. “Ali to ne znači da raketa zaista funkcionira kako tvrde”, dodao je. Američki dužnosnici za sada ne komentiraju javno test, ali izvori iz Pentagona za Reuters su poručili kako “nema dokaza da je Burevestnik operativno spreman” i da bi “svaka uporaba takvog oružja bila katastrofalna i za Rusiju samu”.
Koncept nuklearno pogonjenih raketa nije nov. SAD je 1950-ih imao sličan program, poznat kao Project Pluto, koji je također trebao razviti “beskonačnu” krstareću raketu. Projekt je obustavljen zbog ekstremnih sigurnosnih rizika, svaka nesreća značila bi raspršivanje radioaktivnog materijala duž putanje.
Stručnjaci danas ističu da Burevestnik vjerojatno ima eksperimentalni ili hibridni pogon, a ne potpuno funkcionalni nuklearni reaktor. “Ako bi raketa doista imala aktivni reaktor, već bi postojali satelitski dokazi radijacijskog oblaka. Takvih podataka zasad nema”, komentirao je profesor nuklearne fizike sa Sveučilišta u Oslu.
‘Više političko, nego vojno oružje’
Dok ruski mediji slave revolucionarni uspjeh, zapadni analitičari upozoravaju da bi Burevestnik mogao predstavljati veću opasnost po okoliš nego po američku vojsku. Svaki test koji uključuje nuklearni pogon nosi rizik kontaminacije Arktika, posebno ako dođe do pada rakete u more.
“Ako takav projektil izgubi kontrolu, njegov nuklearni reaktor postaje plutajuća bomba. Ovo nije oružje budućnosti, nego relikt Hladnog rata”, rekao je za Washington Post jedan bivši američki vojni inženjer.
Bez obzira na tehničke sumnje, činjenica da Rusija otvoreno testira nuklearno pogonjeno oružje izaziva ogromnu zabrinutost. U kombinaciji s hipersoničnim projektilima i modernizacijom strateških snaga, Moskva jasno poručuje da je spremna nadmašiti svaku zapadnu proturaketnu obranu.
Ipak, neki vojni stručnjaci podsjećaju da psihološki i propagandni učinak takvih objava često nadmašuje stvarnu vojnu vrijednost, pa je tako analitičar CSIS-a iz Washingtona rekao da je Burevestnik više političko oružje nego vojno, te da prvenstveno ima za cilj izazvati strah i pojačati osjećaj ruske moći.
