Skriven ispod cerada, što je neuobičajen prizor u kineskim brodogradilištima, novi brod s dizajnom trimarana (ima tri trupa čime ima jedan trup više od katamarana) i čini se da kombinira značajke površinskih brodova i podmornica. Satelitske snimke sugeriraju da bi mogao biti bez posade, dizajniran za brze operacije. Iako mu je svrha nepoznata, projekt odražava ubrzani tempo i rastuću sofisticiranost kineskih pomorskih inovacija, piše bivši američki podmornički časnik H.I. Sutton za Naval News.
Novi brod, viđen u brodogradilištu u Guangzhouu posljednjih nekoliko mjeseci, do sada je prkosio pokušajima analize zapadnih komentatora. Kao i kod mnogih tajnih projekata kineske vlade, ništa nije javno otkriveno. Njegova oznaka, vlasnik i namjena predmet su nagađanja. Ipak, nije sasvim neshvatljiv.
Tajanstveni ratni brod gradi se u brodogradilištu Huangpu, koje se obično povezuje s fregatama i korvetama. Njegov trup od 65 metara uglavnom je skriven pod ceradom, što je vrlo neobična praksa u ovom brodogradilištu. Analiza satelitskih snimaka pokazuje vrlo dug i vitak brod s trimaranskim stabilizatorima na krajnjoj krmi. Ima karakteristike podmornice i veliko kućište nalik kutiji na dugoj prednjoj palubi.
Možemo zaključiti da je vjerojatno bez posade, ili barem s minimalnom posadom, budući da ima malo prostora za tradicionalni smještaj posade, a nadgrađe je malo i usko. Oblik trupa sugerira vrlo veliku površinsku brzinu i ne odgovara pravoj podmornici.
Nije nova ideja, ali…
Hibrid broda i podmornice, u teoriji, dozvoljava najbolje od oba svijeta, skrovitost uranjanjem i veću brzinu površinskom plovidbom. Ideja nije nova. Japan je, za Drugog svjetskog rata (mjesec dana prije kraja), u plovidbu pustio podmorniocu/nosač aviona klase I-400 koji je nosio do 3 bombardera Aichi M6A “Seiran” u vodonepropusnom hangaru. Podmornica bi izronila, hangar se otvorio, a avioni izletjeli. Ipak, osim tog slučaja, ovakvi hibridi nisu oživjeli osim kao eksperimentalne ideje koje nisu vidjele otvoreno more (sovjetski projekt 1231 iz 1960-ih, francuski SMX-31E nastao prije par godina, kineski koncept uronjivih korveta iz 80-ih…). Ipak, ideja još nije zaista zaživjela zbog tehničkih poteškoća realizacije, skupoće izvedbe i to što je zasad taktički efektivnije imati dva odvojena sustava nego jedan koji je loš i kao podmornca i spor kao brod.
Polupodmornički brod s mnoštvom lansera?
Vodeća teorija je da je ovo polupodmornički brod za arsenal o kojem se nagađalo ranije da će biti izgrađen. Glasine o tome pojavile su se na kineskim internetskim mrežama 2017. godine. Iako su se temeljile na objavljenim znanstvenim istraživanjima, većina tadašnjih izvještaja bila je vrlo spekulativna. Priče sadržavale nagađanja civilnih zaljubljenika u oružje s prerađenim idejama američke mornarice o brodovima za arsenal, konceptu plovila dizajniranog isključivo za nošenje velike količine raketa za napad na kopno. Moguće je da je Kina konačno izgradila jedan.
Čini se da ovo novo plovilo ispunjava sve uvjete. Ima okrugli, gotovo podmornički, donji trup. Također je obojeno vrlo tamno sivom ili crnom bojom, što je, iako možda kozmetički, neobično za obično površinsko plovilo.
S obzirom na ukupnu veličinu, vertikalni lansirni sustav (VLS) na prednjoj palubi trebao bi imati dovoljnu dubinu za krstareće rakete.
U skladu s konceptom, ne postoji visoka nadgradnja za poboljšanje dometa radara ili drugih senzora za upravljanje vatrom. Brodovi arsenala oslanjaju se na druge brodove iz flote za ciljanje, jednostavno djelujući kao plutajući spremnik i lanser. Ako je polu-uronjiv, tada bi velik dio trupa bio prepušten balastnim tankovima. Međutim, istražujući ovu mogućnost, nedostaje nam jedna ključna informacija. Još nismo vidjeli jasne slike prednje palube broda gdje bi se trebali nalaziti silosi za rakete. Stoga moramo razmotriti i druga objašnjenja.
Nosač dronova i drugi koncepti?
Alternativne teorije uključuju nosač dronova, koji koristi velike multirotorske dronove umjesto projektila. Kutijasti prednji trup podsjeća na hangare za dronove koji se sve češće nalaze na manjim bespilotnim površinskim plovilima (USV) u Ukrajini . Ovo plovilo bi potencijalno moglo nositi desetke dronova, što je mnogo više nego što nose obični USV-ovi. Međutim, slabost ovog objašnjenja je da, ako je to slučaj, zašto je plovilu potreban tako veliki trup? Ovi dronovi su, čak i kada su veći, relativno lagan teret u pomorskom smislu.
Osim toga, ravna paluba može biti i pista za dronove s fiksnim krilima, s malom skijaškom skakaonicom blizu pramca. Ali ovu teoriju potkopava centralno postavljen stup na krmi palube. Pilotne palube uglavnom su bez prepreka, a nadgradnje, poznate kao otoci, obično su pomaknute udesno.
Brodogradilište Huangpu prethodno je gradilo poluuronjive transportne brodove poput tipa 711 ‘Yinmahu’. Na tom brodu velika ravna paluba koristi se za prijevoz drugih plovila. To bi mogao biti slučaj i s novim dizajnom, ali s taktičnijim oblikom. Mogao bi nositi druga površinska besposadna plovila (USV) ili čak velike podvodne dronove (XLUUV) kako bi im se domet proširio za tisuće milja. Na taj način prednja paluba može izgledati slično onoj na podmornici klase India koja je nosila druge, manje, dubokoronuće podmornice. Ali ovo objašnjenje se veže za pomoćne nosače koji bi vjerojatno smetali. Druge teorije uključuju neki oblik specijalnih snaga ili prijevoza trupa.
Kineska mornarica najkreativnija
Tempo novih dostignuća u kineskoj mornarici (PLAN) i dalje se povećava. Kombinacija ogromne brodogradnje, ogromnog ljudskog kapitala (s mnogim pomorskim arhitektima i inženjerima obučenim na zapadnim sveučilištima) i ogromnih proračuna rezultirala je brojnim neobičnim plovilima.
Dizajni i koncepti koji postoje samo u PowerPointu u zapadnim mornaricama grade se u Kini. To se posebno odnosi na besposadne platforme. Ako zapadne mornarice žele ući na taj “vlak”, vjerojatno će početi godinama iza Kine.
Kina gradi neobičan nosač aviona
