Salvu reakcija u javnom prostoru izazvao je intervju bivšeg SDP-ova ministra financija i saborskog zastupnika Borisa Lalovca koji je na Novoj Tv komentirao najavu novog minimalca pri čemu je potez Vlade ocijenio kozmetičkim i zakašnjelim.
“Naravno da to nije dovoljno kad imate europske cijene, a većinu dohotka naši građani troše na hranu. Kada se računa, treba se računati prema potrošačkoj košarici. Nažalost, ovo je administrativno povećanje plaća, no možda bi trebali razmišljati i po sektorima, pa se možda i tu nađe i neki kompromis s poduzetnicima.
Poduzetnici kažu da neki sektori, vjerojatno drvna i druge industrije, da taj dio ne mogu izdržati, no ovdje se stvarno radi o minimumu”, rekao je Lalovac objašnjavajući da je ovo što je Vlada sada odlučila 50 eura neto veća plaća.
Rasterećenje koje nema smisla
”Negdje sa 750 na 800 eura, a sad mi recite koji to građanin u Hrvatskoj koji radi može preživjeti s 800 eura?” zapitao se bivši ministar. Nastavio je i da je Vlada financirala značajan dio mirovinskih doprinosa pa kada poduzetnici napadaju Vladu nitko iz Vlade nije rekao- ‘ljudi pa mi smo vam financirali mirovinski doprinos’. Na upit ima li smisla zahtjev za rasterećenjem najvećih plaća Lalovac je objasnio da se radi o ljudima koji imaju plaće od 10 ili 15 tisuća eura.
“Sad oni kažu da se i njima treba povećati za tisuću eura, a nemaju osjećaj za njihovog radnika za kojeg ti isti njihovi menadžeri trebaju 50 eura. Onda kažu da će propast zbog ovih 50 eura. Pa kakav si ti menadžer da ćeš propasti zbog 50 eura, a zbog svojih 1000 eura što ćeš dobiti od strane države nećeš propasti? Vrlo licemjerno što se tiče poduzetnika. Platite tog radnika, svi govore da fali radnika, svi govore da su u Hrvatskoj dobri radnici za razliku od stranaca, pa onda ih i platite toliko”, istaknuo je SDP-ovac.
Lalovac drži da bi poduzetnike trebalo namiriti smanjenjem poreza na dobit pošto državi nije potrebno toliko tog poreza na dobit ako bi išlo kroz povećanje plaća. Na ovu je Lalovčevu izjavu reagirala njegova bivša stranačka kolegica, ekonomistica Dina Dogan koja smatra da Lalovčeva izjava na prvu zvuči kao vic, ali da kada se pogleda stvarna rečenica ta izjava je po njoj cijepljena od realnosti.
Reakcija bivše kolegice
”Minimalna plaća prošle je godine iznosila 840 eura bruto, a ove godine porasla na 970 eura. To za poslodavce znači oko 150 eura više troška mjesečno po radniku. Sljedeće godine, prema najavi Vlade, minimalna će plaća porasti na 1.050 eura, što donosi još oko 90 eura dodatnog troška mjesečno.
U dvije godine, trošak rada raste gotovo 250 eura mjesečno po zaposleniku, odnosno oko 3.000 eura godišnje. Za male firme koje zapošljavaju desetak radnika, to je trošak od nekoliko desetaka tisuća eura godišnje. U djelatnostima s niskim maržama, poput trgovine, poljoprivrede i sl., to može biti razlika između opstanka i zatvaranja”, analizirala je Dogan. Podsjetila je da istovremeno Grad Zagreb povećava porezne stope i na minimalnu plaću uzima oko 50 eura na mjesečnoj razini.
”Prirez je ukinut, ali je zato porez veći. Grad zadržava svoj prihod, dok se od poslodavaca očekuje da šute i plaćaju. Kad je Lalovac bio ministar financija, minimalna plaća porasla je tek simbolično, za stotinjak kuna, što prilagođeno inflaciji u tom vremenu je značilo gotovo ništa. Kad je imao priliku pomoći radnicima, nije to učinio. A danas, kad se trošak povećava za tisuće eura godišnje po radniku, dijeli lekcije onima koji te plaće stvarno isplaćuju.
Rast plaća sam po sebi nije problem, ali jest kad se provodi bez plana i bez razumijevanja stvarnosti. Ako država povećava minimalac, mora stvoriti uvjete da to izdrže i radnici i poslodavci”, smatra Dogan dodajući da bi država trebala smanjiti doprinose na niže plaće i dio povećanja ostaviti radnicima.
Potrebne porezne olakšice
”Potrebne su i porezne olakšice za male i srednje poduzetnike i obrtnike, kao i brže isplate sredstava iz fondova i potpora. Grad Zagreb može pomoći sniženjem porezne stope na dohodak, smanjenjem komunalnih naknada i poticanjem lokalnog zapošljavanja što ne vidimo da radi. Oni su pak cijepljeni od poduzetništva .
Dakle, ako se plaće povećavaju bez rasterećenja doprinosa, rezultat će biti manje obrta, manje firmi i na kraju manje radnih mjesta. A inflacija se potpiruje povećanjem plaća u javnom sektoru (koji btw na kraju plaća poduzetništvo).
Suma sumarum: ako poduzetnici moraju preživjeti s većim troškovima, može li Grad Zagreb preživjeti bez svojih 50 eura poreza na svaki minimalac? Jer ako država i grad žele veće plaće, moraju biti spremni odreći se dijela svojih prihoda, a ne tuđih”, zaključila je Dogan.
Izjava bivšeg ministra naljutila je i poduzetnika Sašu Cvetojevića koji je također podrobno analizirao izjavu SDP-ova zastupnika, ali i prijedlog riječke gradonačelnice Ive Rinčić o nižem porezu na dohodak jer žele novac vraćati građanima.
‘Vječni uhljeb’
”Prvi, vječni uhljeb, koji p0nekad sjedi u Saboru za bruto plaću nedostižnu velikom dijelu malih poslodavaca, licemjer pobočnik najgoreg ministra financija i sam jedan od gorih, koji tih 50 eura nikad nije na tržištu zaradio, napada poduzetnike. Njemu 50 eura nije ništa, on nikad nije zaradio ni za sebe a kamoli za isplatiti drugom plaću.
Druga, političarka koja u gradu kojem su takvi “ekstraprofiteri” desetljećima carovali stvarno pomaže radnicima smanjenjem otimačine iz plaća. Kad bi se ova zemlja riješila par tisuća Lalovaca (svejedno iz koje stranke) koji palamude desetljećima i stvaraju ogroman trošak proračunu a sve što su napravili je to da su uništili gospodarstvo i potjerali odlične radnike iz Hrvatske, ostalo bi sasvim dovoljno novca i za veće plaće i za medicinske sestre, vatrogasce i tete u vrtićima”, sugerira poduzetnik koji se na tim sugestijama nije zaustavio.
”I taj, financijski mag, predlaže da se poslodavcima smanji porez na dobit. Zamisli lika, on kao će nama time pomoći, pa ćemo imati 50 eura za veći minimalac. Koji porez Lalovče kad je niža stopa već samo 10%? Daj ti da poduzetnik opstane, ne gušite ga dok je mali, ne nabijajte mu troškove i ne izmišljajte koliku on plaću u svojoj firmi mora imati.
Daj da ima manje poreze i doprinose na plaće koje isplaćuje, pa da radnik dobije više.Neka netko objasni Lalovcu kako je minimalac u većini firmi samo osnovica, kako podizanje toga lančano utječe na povišenje SVIH plaća. Objasnite mu kako će takvim potezima ubiti još stotinjak radnointenzivnih firmi. Uputite ga na sudske dražbe ili stranice firmi koje prodaju zapljenjene nekretnine koje su uzete poslodavcima koji su propali u pokušaju da opstanu ali i nahrane neman birokracije kojoj i on pripada i koja iz godine u godinu povećava troškove svog besmislenog postojanja”, navodi nadalje poduzetnik dodajući da nitko normalan pa ni on osobno nije protiv rasta plaća.
Bivšem ministru ništa nije jasno: ‘Ovo je ludost koju ne može objasniti nijedan ekonomist’
Što je potrebno?
Štoviše, i Cvetojević je suglasan s time da je minimalac sramotno teška kategorija od koje se teško živi, ali unatoč tome i Lalovca pita gdje je novac za mirovinu koji su političari strajbali.
”Kako penzioneri žive s još manje? Nije problem većine firmi da nemaju za minimalac, problem je što vi političari umjetno podijelite nezarađene plaće uhljebima koje mi moramo pratiti a bez povećanja produktivnosti, pa se sve to onda prelije u inflaciju. Više novca u opticaju neminovno vodi povećanju cijena”, smatra poduzetnik koji Lalovcu predlaže da umjesto što glumi spasitelja radnika predloži smanjenje plaća saborskih zastupnika bar za tih 50 eura, ili smanjenje nepotrebnih općina i gradova.
Inače Lalovac prema podacima iz imovinske kartice mjesečno zarađuje 4.319 eura te još 730 eura godišnje od kapitala. U Zagrebu posjeduje stan od 68 m2 procijenjen na 116.464 eura te devet metara kvadratnih garaže procijenjene na 6.271 euro. U obveznice Ministarstva financija uložio je 20.000 eura. U instrumente tržišta novca Ministarstva financija ukupno je uložio 80.000 eura. Njegova osobna ušteđevina iznosi 8.099 eura.
