Nakon što je istekao rok za prijave na javni poziv za desetero članova Ustavnog suda, moglo bi se reći da je interes za buduće ustavne suce i više nego solidan. Najesen bi Odbor za Ustav trebao saslušati sve koji ispunjavaju formalne uvjete javnog poziva, a nakon saborske ljetne stanke slijedi i usuglašavanje između vladajućeg HDZ-a i oporbenih stranaka o budućim sucima Ustavnog suda koji se biraju dvotrećinskom većinom.
Upućeni u tematiku tvrde da svaka stranka ionako već zna s kojih će pet imena ući u pregovore, jer dobar dio poznatih pravnika u javnom pozivu bez političkog jamstva ne bi ni sudjelovao, pa veliku neizvjesnost, unatoč velikom broju prijava, ne treba ni očekivati.
Svoju kandidaturu poslao je i bivši saborski zastupnik te nekadašnji ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Ovaj HDZ-ovac koji je na glasu i kao kadar stranačkog doajena Vladimira Šeksa gotovo će se sigurno naći u HDZ-ovoj selekciji pet ustavnih sudaca. Štoviše, Bošnjakovića se spominje i kao budućeg predsjednika Ustavnog suda nakon što se umirovi aktualni predsjednik Miroslav Šeparović.
Mamić ga je prozvao
No, kada do toga dođe, mogao bi imati snažnu konkurenciju u nekadašnjem predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi, koji je također podnio kandidaturu za Ustavni sud, a slovi kao jedan od pet HDZ-ovih favorita, što bi ponovno moglo probuditi i zaboravljenog reformatora hrvatskog pravosuđa Zdravka Mamića koji je svojedobno tvrdio, a da nikada to nije dokazao, kako je Sessa jedan od korumpiranih sudaca. Te Mamićeve tvrdnje nisu previše naštetile ovom dugogodišnjem predsjedniku Međunarodne udruge sudaca, koji među odvjetnicima slovi kao čovjek neupitne biografije, ali svoj probitak na sudačkoj sceni ipak može zahvaliti HDZ-u.
Stigle prijave za ustavne suce, među njima i Mamićevi ‘prijatelji’: Evo tko je na listi
Profesor s Katedre za upravno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu Frane Staničić navodno je favorit premijera Andreja Plenkovića, a u prilog mu ide to što ga HDZ nerijetko imenuje kao vanjskog člana u razne saborske odbore i druga tijela. Inače je Staničić rodom iz Makarske u kojoj je mladost proveo i sam Plenković, a zanimljiv je i utoliko što se zalaže za isticanje vjerskih obilježja u javnim ustanovama pa bi mogao biti prihvatljiv i koalicijskim partnerima iz DP-a, koji nisu neskloni ni osječkom ustavnom stručnjaku Mati Paliću.
Po HDZ-u se govori kako bi u njihovoj kvoti mogao biti izabran i poznati odvjetnik Robert Travaš koji je godinama predsjedao HOK-om. Riječ je o nekadašnjem šefu kabineta bivšeg premijera Hrvoja Šarinića koji je 90-ih djelovao u Uredu predsjednika Tuđmana.

Tko još ima ozbiljne šanse
Za razliku od navedenih kandidata sa značajnim izgledima, upućeni kažu kako su skromne šanse Branka Brkića, Miroslava Šumanovića i Marija Jelušića koji su i dosad bili suci na Ustavnom sudu, za koji se ponovno kandidirao i Rajko Mlinarić, koji je u Ustavni sud došao kao HNS-ov izbor dok su još bili u koaliciji sa SDP-om. Kod Brkića i Šumanovića problematično je to što se smatraju kadrovima bivšeg šefa HDZ-a Tomislava Karamarka. Protiv Jelušića HDZ-ovci ne bi imali ništa, međutim, njemu bi ovo bio treći mandat u trajanju od osam godina pa se po stranačkim kuloarima nagađa da su šanse za to vrlo skromne.
Ozbiljne šanse zato iz oporbene kvote imaju njihovi dosadašnji kolege Andrej Abramović i Lovorka Kušan, suci koji su uglavnom imali suprotno mišljenje od kolega s Ustavnog suda koji se smatraju HDZ-ovim kadrovima. Ulasku u Ustavni sud nadati se može i Alan Uzelac kao stručnjak i predstojnik Katedre za građansko pravo, a među odvjetnicima bez šansi navodno nije ni Vesna Alaburić, dok prema tvrdnjama upućenih najskromnije šanse ima bivši SDP-ov šef zagrebačke organizacije te stranke Viktor Gotovac.
Ovaj čovjek gotovo da je vladar Hrvatske u sjeni: Evo koje moćne ljude navodno drži pod kontrolom
Bez šansi navodno iz oporbene kvote nije ni Sandra Artuković Kunšt, sutkinja zagrebačkog Županijskog suda koja je nekoć obnašala i dužnost zamjenice SDP-ova ministra pravosuđa Orsata Miljenića, trenutno jednog od najvažnijih ljudi u timu predsjednika Zorana Milanovića.

Žestoke polemike
U svakom slučaju, Ustavni sud trebao bi označiti i veliki povratak za Sessu koji je nedugo nakon Mamićevih prozivki otkrio da se ne namjerava kandidirati za predsjednika Vrhovnog suda, nakon čega su uslijedile žestoke polemike između premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića vezane uz imenovanje predsjednika Vrhovnog suda.
Na toj je funkciji Plenković želio iskusnog suca Marina Mrčelu, dok je Milanović zagovarao profesoricu Zlatu Đurđević. Na kraju je kao dio kompromisa izabran aktualni predsjednik Radovan Dobronić, no oni upoznati sa stanjem na Vrhovnom sudu kažu kako ovaj bivši sudac Trgovačkog suda teško može konkurirati Sessi koji je u sudstvu prošao sve stepenice – od Općinskog do Županijskog i na koncu Vrhovnog suda te bi ulaskom u Ustavni sud zaokružio svoju bogatu sudačku karijeru, pa i ustaljeni ritam sudovanja.
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.