Hrvatska je nedavno izglasala uvođenje vojnoga roka koji će trajati dva mjeseca. Početak je planiran za početak sljedeće godine, a mladi ročnici će, kako je predviđeno, u vojsci proći temeljnu obuku kroz dva mjeseca.
Otkako se pitanje povratka vojnog roka pokrenulo u Hrvatskoj javnosti, stalno smo mogli slušati rasprave o tome hoće li se hrvatski vojnici opet, kao i mnogo puta kroz povijest, morati borati na strani nekog drugog i za interese nekog drugog.
Ta rasprava se posebno odnosila na aktualnu situaciju u Ukrajini, koja je u ratu s Rusijom gotovo četiri pune godine, odnosno, po svemu sudeći, bit će četiri pune godine u veljači naredne godine ukoliko Trump ne uspije izvući nekog asa iz rukava kako ga je izvukao za izraelsko – palestinski sukob.
Topovsko meso
byu/Dalmatino1 inhreddit
Žustre rasprave
Rasprave o vojnom roku su krojile različite rasprave u hrvatskom društvu, od kvartovskih birtija, preko saborskih klupa pa do društvenih mreža.
Na Redditu se rasplamsala žustra rasprava nakon objave u kojoj autor upozorava da kratki vojni rok, mini vojni rok ili blic vojni rok nisu beznačajni te da država i ministarstvo obrane na taj način zadržavaju mogućnost brzinskog pozivanja u slučaju rata, ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji.
U komentarima se odmah razvila živa polemika između onih koji smatraju da je ideja zastarjela i nepotrebna, te onih koji je vide kao nužan oblik nacionalne obrane.
Jedan korisnik piše: “Misliš da nećeš biti mobiliziran ako nisi prošao vojni rok?” dok drugi odgovara kratko i samouvjereno: “Garantiram ti da neću.” Treći korisnik, vidno ogorčen, dodaje: “Pametan čovjek, a ne usijana glava. A oni neka salutiraju i brane Plenkovića i njegov poredak”.
Drugi pak smatraju da je takvo razmišljanje pogrešno. “Krivo garantiraš”, poručuje jedan komentator, dok drugi objašnjava: “Nikom nije u interesu slati Hrvate u regiju u vojsku. Svima je u interesu imati što sposobniji puk u slučaju da nas napadnu”.
U raspravu se uključio i korisnik koji se pozvao na iskustva iz devedesetih: “To govorim iz hrvatskog iskustva 90-ih. Mnogi hrvatski vojnici su ratovali i na teritoriju BiH.”
No nije svima jasno čemu takva usporedba. “Ne razumijem kako ti uspostavljanje države i njezine vojske može služiti kao usporedba današnjeg stanja”, piše jedan od komentatora.
Među razumnijim glasovima našao se komentar koji je pokušao sagledati obje strane: “Mislim, stvarno me zanima alternativa. Povijest je pokazala da ne ide sve uvijek kroz dijalog. Vi svi imate sreće što živite u vremenu u kojem niste morali iskusiti zla rata na svojoj koži. Nadajmo se najboljem, ali budimo spremni za najgore”.
Drugi korisnik smatra da se protivljenje vojnom roku može razumjeti: “U 21. stoljeću ovaj vojni rok je smijeh. U doba kad dronovi i tehnologija preuzimaju vodstvo, to stvarno daje dojam da se traži samo topovsko meso. Da se to uvelo bez diskriminacije, možda se nitko ne bi bunio”.
Što je alternativa?
Mnogi su upozorili i na praktične probleme. “Alternativa je profesionalna, utrenirana vojska i aktivna rezerva. Što ti znači netko tko je odradio dva mjeseca vojnog roka pa sve zaboravio i u međuvremenu se udebljao pa ne može ni sto metara prošetati?”, napisao je jedan korisnik.
Drugi mu je na to odgovorio: “Ni jedna zemlja nema dovoljno veliku profesionalnu vojsku za konvencionalni rat. Svima bi ubrzo trebale mase pješaštva i rezerve koje se ne mogu stvoriti preko noći”.
U završnici rasprave pojavile su se i usporedbe s inozemnim modelima. “Jedini model koji ima smisla je finski ili švicarski. Oba podrazumijevaju obavezno služenje vojske, a Švicarska čak ima i poseban porez za one koji nisu sposobni služiti”, navodi jedan od komentara.
Rasprava je na kraju prerasla u otvoreno ideološko nadmetanje, s optužbama o dezerterstvu i domoljublju. Unatoč svemu, jedno je jasno, pitanje ponovnog uvođenja vojnog roka i dalje snažno dijeli hrvatsku javnost, a rasprava o “topovskom mesu” pokazala je koliko su teme obrane i mobilizacije i dalje osjetljive, duboko emotivne i društveno podijeljene.
