Europska komisija usvojila je danas paket za proširenje Europske unije, istaknuvši da je proširenje ne samo potreba, već i nužnost te ulaganje u mir i stabilnost. Uz objavu izvješća o napretku zemalja kandidatkinja, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas poručila je da “u proširenju neće biti prečica” i da će svaka zemlja biti ocijenjena prema vlastitim zaslugama.
Kallas je ocijenila da je realno da neke zemlje postanu članice Unije do 2030. godine, no izvješća pokazuju goleme razlike među državama kandidatkinjama. Najveći napredak ostvarila je Crna Gora, koju Komisija vidi kao najozbiljniju kandidatkinju za članstvo već za nekoliko godina. Pohvale su upućene i Albaniji, koja je, kako navode iz Bruxellesa, učinila golem iskorak na putu reformi.
Komisija je posebno istaknula i Ukrajinu te Moldaviju zbog vidljivog napretka, iako otvaranje pristupnih poglavlja s tim zemljama još čeka jednoglasnu potporu država članica EU.
Oštre kritike Srbiji
“Značajan napredak koji su postigle Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina pokazuje da se reforme isplate. To bi trebalo biti snažna motivacija za sve zemlje u procesu”, poručila je povjerenica za proširenje Marta Kos.
Najlošije ocjene dobila je Srbija, čiji je napredak ocijenjen kao ograničen ili nikakav, a u pojedinim područjima zabilježeno je i nazadovanje. “Dinamika reformi u Srbiji značajno je usporena. Nazadovanje u slobodi medija mora se hitno zaustaviti”, upozorila je Kos.
U izvješću se Srbiji upućuju oštre kritike zbog političke retorike protiv EU, policijske prekomjerne uporabe sile, neprocesuiranja ratnih zločina, neispunjavanja obveza iz dijaloga s Kosovom te zastrašivanja novinara i predstavnika civilnog društva. Komisija bilježi i slučajeve u kojima policija nije reagirala na prijetnje novinarima, pa i incidente u kojima su strani novinari, uključujući one iz zemalja članica EU, bili protjerani dok su pokušavali izvještavati o prosvjedima.
Europska komisija poručuje da Srbija tek treba dokazati političku volju za približavanje EU, dok duboka društvena polarizacija i anti-EU retorika “rade protiv tog cilja”.

Incidenti i izborna reforma
Izvješće spominje i pad nadstrešnice u Novom Sadu prije godinu dana, koji je izazvao masovne prosvjede protiv korupcije i neodgovornosti vlasti. Taj događaj, navodi Komisija, dodatno je produbio političku i društvenu polarizaciju u Srbiji. Od Beograda se sada očekuje konkretan napredak u demokratskim reformama, posebno u izbornoj reformi i provedbi preporuka međunarodnih promatrača prije sljedećih izbora.
Kritike nisu zaobišle ni Kosovo, koje također ne ispunjava u potpunosti svoje obveze iz dijaloga s Beogradom. Komisija upozorava da obje strane moraju pokazati veću konstruktivnost.
Bruxelles pritom podsjeća Srbiju da se i dalje nedovoljno usklađuje s vanjskom politikom EU, posebno zbog odbijanja uvođenja sankcija Rusiji. Dok su se ostale zemlje regije uskladile u potpunosti, Srbija je tek na oko 60 posto.

BiH pred otvaranjem pregovora
Bosna i Hercegovina, prema diplomatskim izvorima, mogla bi do kraja godine otvoriti pristupne pregovore, pod uvjetom da imenuje glavnog pregovarača i usvoji ključne zakone u području pravosuđa.
Marta Kos naglasila je da se uz pripreme zemalja kandidatkinja mora paralelno provesti i unutarnja reforma same Unije kako bi mogla prihvatiti nove članice. Europska komisija tijekom studenoga planira objaviti i posebnu analizu o institucionalnim reformama EU, koja će poslužiti kao temelj za raspravu u Vijeću.
“EU se mora reformirati iznutra, ali i ostati vjerodostojna prema državama kandidatkinjama. Nove članice ne smiju biti članice drugog reda”, zaključila je Kos.

