Godine 995., u vrijeme hrvatskog kralja Stjepana Držislava, u Zadru je izdana najstarija isprava o našem hrvatskom ribarstvu.
Nije doduše ova “ribarska dozvola” sačuvana kao izvornik nego u prijepisu iz 11. ili 12. stoljeća, koji se čuva u arhivu u Zadru. Pisana je na latinskom jeziku dalmatinskom beneventanom i predstavlja prvorazredni povijesni dokument.
– U toj darovnici se kaže da zadarski plemići ustupaju samostanu svetog Krševana svoje pravo na ribolovno more uokolo otoka Molata i u uvali Telašćici na krajnjem istoku Dugog otoka. Darovnica predstavlja prvi spomen Hrvata kao ribara te bilježi i toponime koji su se do danas sačuvali. Primjeri su Magrovica i Citorij, kao živi dokaz pretakanja latinskih u hrvatske govorne oblike – navodi jedan od članova Facebook grupe “Morem plovim i lutam”.
Godina izdanja te Darovnice, međutim, ne predstavlja i dokaz da su Hrvati tek tada počeli s ribolovom. Uradili su to oni vjerojatno davno prije, neposredno po dolasku na more, na samom početku VII. stoljeća….
J.T.
