Zamjenik državnog tajnika Christopher Landau rekao je da je imao “izvrstan razgovor” s ministrom vanjskih poslova Malija
Zamjenik američkog državnog tajnika Christopher Landau razgovarao je s malijskim ministrom vanjskih poslova Abdoulayeom Diopom “zajednički sigurnosni interesi” u Sahelu, gdje su zapadne trupe protjerane zbog navodnog neuspjeha u obuzdavanju dugotrajne džihadističke pobune.
Landau je rekao da su razgovori održani u utorak telefonskim pozivom, prema objavi na X.
“Imao sam izvrstan razgovor s ministrom vanjskih poslova Malija Abdoulayeom Diopom kako bismo razgovarali o našim zajedničkim sigurnosnim interesima u regiji. Radujemo se većoj suradnji!” napisao je.
Dodao je da SAD “hvali oružane snage Malija u njihovoj borbi protiv islamskih ekstremističkih militanata” uključujući Jama’at Nusrat al-Islam wal-Muslimin (JNIM) povezan s Al-Qaidom.
Naoružana skupina nedavno je uvela blokadu uvoza goriva u zemlju bez izlaza na more i navodno je napala konvoje cisterni s gorivom koji su pokušavali ući ili doći do glavnog grada Bamaka.
SAD pohvaljuje oružane snage Malija 🇲🇱 u njihovoj borbi protiv islamskih ekstremističkih militanata (JNIM). Danas sam imao odličan razgovor s ministrom vanjskih poslova Malija @AbdoulayeDiop8 kako bismo razgovarali o našim zajedničkim sigurnosnim interesima u regiji. Radujemo se većoj suradnji! pic.twitter.com/E3tge3sLnJ
— Christopher Landau (@DeputySecState) 4. studenog 2025
Zapadnoafrička država upletena je u smrtonosno džihadističko nasilje od 2012., s Tuareškim pobunjenicima i njima pridruženim islamističkim skupinama koji pokreću opetovane napade na sjeveru zemlje. Pobuna se kasnije prelila u susjednu Burkinu Faso i Niger, potaknuvši zapadne vojne intervencije.
Međutim, vojne vlade u Maliju, a zatim i saveznici u Burkini Faso i Nigeru, protjerale su francuske snage nakon godina zajedničkih operacija, tvrdeći da njihov angažman nije uspio zaustaviti napade.
Od 2020. val vojnih udara preoblikovao je politiku diljem regije Sahel u Africi, svrgavajući civilne vlade u Maliju, Burkini Faso i Nigeru.
Francuska, nekoć dominantna vanjska sila u regiji, stalno je gubila utjecaj usred rastućeg antifrancuskog raspoloženja i duboke frustracije zbog nesigurnosti, ekonomske stagnacije i stranog uplitanja. Bivša kolonijalna sila bila je prisiljena povući trupe iz Malija 2022., Burkine Faso 2023., Nigera kasnije te godine i Čada početkom 2025.
Oko 4500 vojnika raspoređeno je u okviru operacije Barkhane, najveće francuske prekomorske misije, diljem Malija, Burkine Faso, Nigera i Čada – kampanje za koju su vojne vlade u Bamaku, Niameyu i Ouagadougouu izjavile da je samo omogućila islamističkim pobunjenicima da prošire svoje aktivnosti.
Tri zapadnoafričke države osnovale su Savez sahelskih država (AES) i povukle se iz Međunarodne organizacije frankofonskih nacija (OIF) koja djeluje u frankofonim zemljama, od kojih su mnoge bivše francuske kolonije. AES je sklopio nove saveze, uključujući i Rusiju, koju njegovi čelnici pozdravljaju kao pouzdanijeg gospodarskog i sigurnosnog partnera.
U rujnu 2024. SAD je povukao sredstva i snage iz baze u Nigeru vrijedne 100 milijuna dolara nakon što je vlada u Niameyu raskinula sporazum o obrani koji je dopuštao 1000 američkih vojnika i civilnih suradnika da djeluju u zemlji više od desetljeća. Bivša francuska kolonija navela je neuspjehe kontingenta i optužila SAD da pokušavaju diktirati Nigeru izbor saveznika.
Washington se oslanjao na Niger kao ključnu lokaciju za protuterorističke operacije u Sahelu, uključujući praćenje aktivnosti džihadističkih skupina. Pentagon je također povukao osoblje sa svoje jedine vojne lokacije u Čadu u travnju 2024., nakon zahtjeva čadskih vlasti za njihov odlazak.
Ranije ove godine, načelnik američkog Zapovjedništva za Afriku (AFRICOM) general Michael Langley rekao je novinarima u Keniji da postrojba preispituje svoju prisutnost na kontinentu usred sve manjeg utjecaja.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
