Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac poručio je u srijedu kako se u potpunosti slaže s procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da rast plaća treba držati pod kontrolom. Najavio je i novo izdanje trezorskih zapisa te otkrio glavne smjernice prijedloga državnog proračuna za 2026. godinu, kojim se predviđa gospodarski rast od 2,7 posto i inflacija od 2,8 posto.
Primorac je sudjelovao na 33. tradicionalnom savjetovanju “Ekonomska politika Hrvatske u 2026.”, u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista. Na upit novinara o zaključcima MMF-ove misije, kazao je da Hrvatska i dalje održava stabilne javne financije te deficit ispod tri posto BDP-a, što nas, kako je istaknuo, svrstava među fiskalno uravnoteženije članice Europske unije. Što se tiče rasta plaća, ministar je bio jasan: “Slažemo se s MMF-om – moramo biti oprezni. Nakon snažnog rasta koji je velikim dijelom rezultat reforme plaća u javnom sektoru, ne bi bilo realno ni održivo očekivati da se taj trend nastavi istim tempom.”
Primorac je podsjetio da su od 2016. do danas rasterećenja plaća iznosila više od dvije milijarde eura godišnje, a od prošle godine prvi su put povećane plaće radnicima s najnižim primanjima. Također je naglasio da je u porezni sustav ugrađen “inovativni element” koji oslobađa davanja za najniže bruto plaće. Cilj Vlade, dodao je, ostaje prebacivanje poreznog tereta s rada na imovinu, osobito na nekretnine, što, kaže, zasad daje dobre rezultate.
Novi zapisi
Najavio nove trezorske zapise i proračun za 2026. Primorac je potvrdio da će država idućih dana izdati nove trezorske zapise u vrijednosti od 1,2 milijarde eura, s rokom dospijeća od 364 dana i prinosom od 2,6 posto. Upis će početi već u nedjelju u ponoć putem digitalnih kanala, a detalji će biti objavljeni u petak. Što se tiče državnog proračuna, rekao je da je dokument u završnoj fazi te da se na Vladi očekuje do 15. studenoga, nakon čega ide u Sabor. Prema projekcijama Ministarstva financija, planira se gospodarski rast od 2,7 posto, inflacija od 2,8 posto te deficit od 2,9 posto.
Primorac je istaknuo da je Hrvatska u posljednje tri godine značajno smanjila udio javnog duga u BDP-u, čime je stvoren fiskalni prostor za brže reakcije ako se gospodarske okolnosti pogoršaju. Dotaknuo se i poreznih izmjena usmjerenih na oporezivanje špekulacija s nekretninama, turističkog najma te fiskalizaciju napojnica. Registar stanovništva, rekao je, bit će u potpunosti funkcionalan do lipnja 2026., a sustav “Fiskalizacija 2.0” dodatno će ojačati nadzor i transparentnost. Spomenuo je i nove mjere za zaštitu djece i mladih, posebno u kontekstu igara na sreću, gdje će nova regulativa ograničiti oglašavanje i udaljiti takve prostore od škola i crkava.
Primorac je podsjetio i da država sve češće prikuplja sredstva zaduživanjem kod građana – više od 300 milijuna eura u posljednjim izdanjima narodnih obveznica i trezorskih zapisa. Sljedeći korak, najavio je, bit će korporacijske obveznice, osobito javnih poduzeća. Ministar je naglasio da Hrvatska mora povećati produktivnost, problem o kojem se, kaže, govori već 15 godina, ali bez konkretnih rješenja. Najavio je osnivanje radne skupine koja će formulirati preporuke temeljene na znanstvenim i stručnim analizama. Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Darko Tipurić upozorio je na “zamku niske produktivnosti” i naveo deset ključnih koraka za njezino povećanje – od razvoja industrije visoke dodane vrijednosti, obrazovanja i infrastrukture, do jačanja institucija i povezivanja rasta plaća s rastom produktivnosti.
