Mladi liječnici u Hrvatskoj izrazito su iscrpljeni, razočarani i nezadovoljni načinom specijalističkog usavršavanja te radnim uvjetima, pokazalo je drugo longitudinalno istraživanje Studija hrvatskog liječništva koje je provela Hrvatska liječnička komora (HLK), priopćeno je u srijedu.
Prema rezultatima istraživanja, specijalizanti godišnje u prosjeku odrade više od 300 prekovremenih sati, često rade i kada su bolesni te su raspoređeni na više radilišta unutar bolnica, navodi HLK. Gotovo svaki drugi liječnik ne uspijeva sve obveze ispuniti unutar redovnog radnog vremena, a prosječna ocjena zadovoljstva ravnotežom između posla i privatnog života iznosi tek 5 na ljestvici od 1 do 10.
“Naši su specijalizanti kronično iscrpljeni zbog prevelikog radnog opterećenja i premda je broj prekovremenih sati smanjen za 29 posto u odnosu na prvi val istraživanja, osjećaj stalne utrke s vremenom i dalje je izražen, a to je jedan od glavnih izvora nezadovoljstva i premorenosti”, izjavio je predsjednik Povjerenstva HLK-a za mlade liječnike Nikola Prpić. Istraživanje je posebno istaknulo probleme unutar sustava specijalističkog usavršavanja – polovica specijalizanata nikada nije razgovarala s glavnim mentorom o planu specijalizacije, a većina povratne informacije o svom radu dobiva rijetko ili nikada.
Nije im lako
Mladi liječnici izražavaju nezadovoljstvo mogućnostima za stjecanje praktičnih vještina (41 posto) te kvalitetom stečenih kompetencija (53 posto), što se gotovo nije promijenilo u odnosu na rezultate iz 2022. godine. Razočaranje pozivom ogleda se i u činjenici da bi medicinu ponovno upisalo samo 36 posto specijalizanata, dok je prije tri godine to izjavila gotovo polovica ispitanih. Čak 74 posto mladih liječnika smatra da su plaće neadekvatne, a prosječno zadovoljstvo plaćom iznosi 4,5 na skali od 1 do 10.
Više od polovice ispitanih povremeno razmišlja o odlasku u inozemstvo, što je gotovo nepromijenjeno u odnosu na 2022. godinu. HLK upozorava da rezultati potvrđuju ranije uočene obrasce poput preopterećenosti, iscrpljenosti, nedostatka vremena za pacijente te nezadovoljstva sustavom edukacije i radnim uvjetima. “Sustav opstaje zahvaljujući predanosti i žrtvi specijalizanata i svih ostalih liječnika, što dugoročno nije održivo”, poručuju iz Komore.
Predsjednik HLK-a Krešimir Luetić naglasio je kako je sadašnji sustav specijalizacija zastario i ne zadovoljava potrebe liječnika, jer im ne osigurava dovoljnu razinu znanja i praktičnih vještina. “Tražimo provođenje reforme specijalističkog usavršavanja kroz nacionalno raspisivanje, dodjeljivanje, financiranje i nadzor specijalizacija uz značajno unaprjeđenje mentorstva. HLK je spreman preuzeti odgovornost za upravljanje ovim iznimno značajnim procesom usavršavanja liječnika i njegovo reformiranje”, poručio je Luetić.
