Stručnjaci su za američki Defense News rekli da bi nastavak potpunog testiranja nuklearnog oružja – na što je predsjednik Donald Trump pozvao prošli tjedan – bio potez koji je nepotreban, skup, potkopao bi napore za neširenje nuklearnog oružja i osnažio bi protivnike da vlastita testiranja koriste kao zastrašivanje .
Trumpova neočekivana objava, koja je stigla u obliku objave na društvenim mrežama 29. listopada, iznenadila je mnoge nuklearne stručnjake i izazvala zabrinutost da bi Sjedinjene Države mogle ukinuti svoj 33-godišnji moratorij na testiranje nuklearnog oružja.
“Zbog programa testiranja drugih zemalja, dao sam upute Ministarstvu rata da počne testirati naše nuklearno oružje na ravnopravnoj osnovi”, objavio je Trump na TruthSocialu. “Taj će proces započeti odmah”, napisao je.
Kada su upitani za komentar o planovima nuklearnog testiranja, ured za odnose s javnošću Pentagona ukazao je na videozapis ministra obrane Petea Hegsetha u Maleziji od 31. listopada, u kojem je rekao da je testiranje nuklearnog oružja odgovoran način da se osigura da zemlja ima “najjači i najsposobniji nuklearni arsenal kako bismo održali mir kroz snagu”.
“Predsjednik je bio jasan: Moramo imati vjerodostojno nuklearno sredstvo odvraćanja”, rekao je Hegseth, “To je osnova našeg odvraćanja. Razumijevanje i nastavak testiranja prilično je odgovoran — vrlo odgovoran — način da se to učini. Mislim da to smanjuje vjerojatnost nuklearnog sukoba ako znate što imate i osigurate da to ispravno funkcionira”, rekao je.
Hegseth je također rekao da će vojska surađivati s Ministarstvom energetike na ovom testiranju.
Ministar energetike Chris Wright rekao je 2. studenog na Fox Newsu da su testovi usmjereni na podsustave novog nuklearnog oružja već u tijeku, ali je rekao da testovi neće rezultirati potpunom nuklearnom detonacijom.
“Testovi o kojima sada govorimo su sistemski testovi”, rekao je Wright. “Ovo nisu nuklearne eksplozije. Ovo nazivamo nekritičnim eksplozijama. Dakle, testirate sve ostale dijelove nuklearnog oružja kako biste bili sigurni da pružaju odgovarajuću geometriju i da postavljaju nuklearnu eksploziju”-
Voditelj Fox Newsa Peter Doocy rekao je da zvuči kao da “ovo nije nešto gdje ljudi koji žive u pustinji Nevade trebaju očekivati da će u nekom trenutku vidjeti oblak u obliku gljive”. “Ne, nema brige oko toga”, rekao je Wright.
Opsežna povijest američkog testiranja nuklearnog oružja
Sjedinjene Države provele su 1054 nuklearna testa tijekom gotovo pola stoljeća. Prva takva eksplozija dogodila se na poligonu Trinity u Novom Meksiku 1945. godine i smatra se jednim od ključnih trenutaka 20. stoljeća. Posljednji američki test – podzemna detonacija nazvana Divider – dogodio se u rujnu 1992. na poligonu za testiranje u Nevadi zapadno od Las Vegasa.
Tadašnji predsjednik George H. W. Bush izdao je privremeni moratorij na nuklearna testiranja nakon te detonacije, koji je njegov nasljednik, predsjednik Bill Clinton, produžio na neodređeno vrijeme.
U to vrijeme, rekao je za John Erath, viši direktor za politiku Centra za kontrolu naoružanja i neširenje nuklearnog oružja sa sjedištem u Washingtonu, globalni pokret protiv nuklearnog testiranja bio je u porastu. Sjedinjene Države pridružile su se tom naporu dijelom zato što nisu željele da druge nacije uzrokuju takvu ekološku štetu, rekao je, ali i zato što su SAD bile daleko ispred ostatka svijeta.
“SAD je proveo preko 1000 nuklearnih testova”, rekao je Erath u intervjuu za Defense News. “Imali smo sve podatke potrebne da bismo znali kako nuklearno oružje funkcionira, da bismo provjerili hoće li američko nuklearno oružje funkcionirati, dok druge nacije to nisu znale tako detaljno, Dakle, prekidom testiranja kada jesmo, nekako smo osigurali prednost u znanju koja traje do danas”.
Od tada se američko nuklearno testiranje oslanja na računalne simulacije osmišljene za predviđanje kako bi oružje reagiralo ako se aktivira. Wright je za Fox News rekao da napredni laboratoriji i računalna snaga Sjedinjenih Država posvećena nuklearnom oružju pružaju veliku prednost nad drugim nacijama. “Možemo nevjerojatno precizno simulirati što će se dogoditi u nuklearnoj eksploziji”, rekao je Wright. “A to možemo učiniti jer smo 60-ih, 70-ih i 80-ih godina provodili probne nuklearne eksplozije. Detaljno smo ih instrumentalizirali i točno smo izmjerili što se dogodilo. Sada simuliramo uvjete koji su to doveli i što će se dogoditi kada promijenimo dizajn bombi?”.
Laboratoriji i simulacije
Hans Kristensen, direktor projekta nuklearnih informacija pri Federaciji američkih znanstvenika je za Defense News istaknuo Nacionalni objekt za paljenje u sklopu Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore u Kaliforniji kao primjer najsuvremenijih objekata koje su SAD razvile za sigurno nuklearno testiranje.
Prema njihovoj web stranici, Nacionalni objekt za paljenje koristi najveći i najenergetskiji laserski sustav na svijetu za stvaranje kontroliranih termonuklearnih reakcija i njihovo proučavanje kako bi se osiguralo da američki nuklearni arsenal funkcionira kako je predviđeno.
Njegov laser fokusira više od 2 milijuna džula ultraljubičaste energije i do 500 bilijuna vata snage na metu veličine gumice za olovku, stvarajući temperature višestruko veće od Sunca i ogromne pritiske. “Ovi ekstremni uvjeti uzrokuju spajanje atoma vodika u meti i oslobađanje energije u kontroliranoj termonuklearnoj reakciji”, piše na web stranici.
Dok vlada modernizira i produljuje vijek trajanja zastarjelog oružja u svojim nuklearnim zalihama, kroz programe produljenja vijeka trajanja W80-4, koristi eksperimente na mjestima poput NIF-a kako bi utvrdila hoće li oružje i dalje ispravno reagirati ako se koristi.
Te simulacijske mogućnosti uklanjaju potrebu za bilo kakvim testiranjem postojećeg, nadograđenog ili novog oružja, rekao je Kristensen. “To je jednostavno fundamentalno drugačija situacija za Sjedinjene Države”, rekao je.
SAD sada modernizira svoje nuklearne snage stvaranjem nove gravitacijske bombe, B61-13, i novih bojevih glava za nadolazeće interkontinentalne balističke rakete LGM-35A Sentinel i rakete Trident II D5. Dio tog rada uključivat će ispitivanja kritičnih podsustava bojevih glava, rekao je Erath.
Rekao je, međutim, da nije potrebno proći kroz cijeli proces i pokrenuti nuklearne reakcije koje stvaraju razorne eksplozije kako bi se znalo hoće li oružje djelovati. “Dobro je poznato što se događa nakon što plutonij postane kritičan”, rekao je Erath, i dodao: “Dakle, ne morate provoditi eksplozivni nuklearni test u obliku gljive i kratera”. “Možete provoditi subkritična testiranja manjeg opsega, i to se događa”.
Ako Sjedinjene Države razbiju tabu protiv nuklearnih testova koji su pomogle stvoriti, druge nacije će sigurno slijediti s vlastitim testovima, rekao je Erath. Nakon što se to dogodi i počnu prikupljati detaljnije informacije o vlastitim nuklearnim uređajima, rekao je, počet će sustizati Ameriku.
Nije bilo odmah jasno na što je Trump mislio kada je govorio o programima testiranja drugih zemalja. U intervjuu za emisiju 60 Minutes, emitiran u nedjelju, Trump je bez dokaza tvrdio da su Kina i Rusija provele tajne nuklearne testove duboko pod zemljom.
“Rusija testira nuklearno oružje, a i Kina ga testira”, rekao je Trump. “Vi jednostavno ne znate za to. … Napravite nuklearno oružje, a onda ga ne testirate. Kako ćete to učiniti? Kako ćete znati hoće li raditi?”
Kina, koja je izvela svoju posljednju poznatu nuklearnu eksploziju 1996. godine, demantirala je Trumpovu tvrdnju. CBS je izvijestio da je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova novinarima u ponedjeljak rekla da se Kina “pridržavala svoje obveze da obustavi nuklearna testiranja” i pozvala Sjedinjene Države da učine isto.
Kao odgovor na Trumpove komentare, AP je izvijestio da je ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu naredio ministarstvima obrane i vanjskih poslova svoje zemlje da analiziraju namjere Sjedinjenih Država o nuklearnim ispitivanjima i podnesu prijedloge za nastavak ruskih nuklearnih testova.
Samo je Sjeverna Koreja pouzdano detonirala nuklearne eksplozije u 21. st.
Jedina nacija za koju se zna da je provela nuklearne testove u 21. stoljeću je Sjeverna Koreja, koja je detonirala šest naprava pod zemljom između 2006. i 2017. godine. Ove podzemne eksplozije su očitale globalne mreže za očitavanje seizmičkih valova.
Rusija je 26. listopada objavila da je uspješno testirala krstareću raketu Burevestnik, koja koristi nuklearni pogonski sustav i može nositi nuklearni teret. Zapadni stručnjaci su umanjili važnost ruskog lansiranja rakete, rekavši da Burevestnikove tehnologije nisu nove i da su uglavnom usmjerene na zastrašivanje i odvraćanje. Nekoliko dana nakon testiranja ruskog projektila, Putin je osobno infomirao o testiranju velikog nuklearnog torpeda Posejdona. Trump je nakon toga najavio da se Amerikanci vraćaju nuklearnim testiranjima.
“Krstareće rakete na nuklearni pogon nisu inovativne – SAD su istraživale ovu tehnologiju 1940-ih i 1950-ih, ali su na kraju odlučile da su balističke rakete bolje u jamčenju probijanja neprijateljske obrane”, rekao je William Alberque, koji je prethodno vodio NATO-ov analitički centar posvećen kontroli naoružanja i neširenju nuklearnog oružja.
Lukas Kulesa, direktor za širenje oružja i nuklearnu politiku u londonskom Kraljevskom institutu za ujedinjene službe, rekao je da ruska raketa ne bi bila učinkovita za potencijalne prve ili uzvratne udare, prvenstveno zato što je vrlo sporija od interkontinentalnih balističkih raketa.
U međuvremenu, Erath je rekao da je moguće da se nijansa razlike između testiranja rakete na nuklearni pogon i testiranja nuklearnog oružja izgubila dok se vijest širila Bijelom kućom. “Nije to pravo nuklearno oružje, to je sustav za isporuku – pod pretpostavkom da radi, a to je veliko ‘ako’”, rekao je Erath.
Sjedinjene Države redovito provode testiranja vlastitih interkontinentalnih balističkih raketa sposobnih za nošenje nuklearnog oružja, Minuteman III iz doba Hladnog rata, bez nuklearnih bojevih glava.
Najnoviji test dogodio se rano u utorak ujutro, kada je nenaoružani Minuteman III lansiran iz svemirske baze Vandenberg u Kaliforniji i preletio oko 4200 milja do vojnog poligona za testiranje na Maršalovim otocima. Niz naprednih senzora prikupljao je podatke tijekom završne faze projektila kako bi utvrdio je li ispravno funkcionirao.
Međutim, postoji značajna razlika između testova dviju nacija, rekao je Erath. SAD testira svoje interkontinentalne balističke rakete kako bi održao učinkovito nuklearno odvraćanje i testirao svoju opremu, rekao je. Nedavni ruski test, rekao je, bio je tempiran kako bi se pojačao pritisak na Zapad zbog rata u Ukrajini.”Rusija je slala poruku da imaju nuklearne kapacitete i da se ne boje upotrijebiti ih kako bi izvršili veći pritisak [na saveznike] da riješe rat u Ukrajini, koji trenutno ne ide baš dobro za Rusiju, … na način koji će osigurati ruske dobitke”, rekao je Erath.
Domino efekt
Ako bi američka vlada nastavila s potpunim testovima detonacija nuklearnog oružja, rekao je Erath, to bi se vjerojatno dogodilo pod zemljom. To bi smanjilo utjecaj na okoliš, rekao je, ali ga ne bi u potpunosti eliminiralo, jer se može dogoditi curenje. Diplomatske posljedice i šteta za napore neširenja nuklearnog oružja bile bi daleko teže, rekao je Erath. Sjedinjene Države bi vjerojatno doživjele oluju osuda od drugih zemalja, rekao je.
Erath je rekao da će, s kršenjem globalnog moratorija na testiranje nuklearnog oružja, zemlje poput Rusije, Kine, Sjeverne Koreje, Indije i Pakistana vjerojatno slijediti primjer Washingtona. “Domine bi pale”, rekao je Erath. “To ni na koji način ne bi bilo korisno za američku vanjsku politiku”.
Kristensen se složio. “Oni bi od toga imali relativno više koristi nego Sjedinjene Države”, rekao je Kristensen. “Zemlje poput Kine, Indije i Pakistana imaju stvarni interes za provođenje više nuklearnih testova, jer bi im to omogućilo razvoj naprednijih sposobnosti ili provjeru stvari koje nisu baš uspjele provjeriti onako kako su htjele kada su provodile svoje serije nuklearnih testova”, tvrdi.
Kristensen je rekao da bi Indija i Pakistan, za koje se ne vjeruje da su usavršili dvostupanjsku termonuklearnu bombu, posebno imali koristi od nastavka testiranja. “Apsolutno bi počeli testirati oružje”, rekao je Kristensen. Erath je rekao da sumnja da bi nastavak nuklearnih testova istovremeno narušio tabu o njihovoj upotrebi protiv neprijatelja u ratu.
Rekao je, međutim, da je nuklearno oružje sredstvo zastrašivanja i da je Moskva posljednjih godina više puta zveckala svojim nuklearnim oružjem kako bi obeshrabrila zapadne nacije da Ukrajini pruže više oružja ili druge podrške. Rusija bi posebno mogla iskoristiti nastavak nuklearnih testova za pojačavanje svojih nuklearnih prijetnji, rekao je.
Kristensen je rekao da svjetske reakcije na Trumpovu objavu na društvenim mrežama pokazuju koliko je to pitanje nestabilno i koliko je potreban oprez prilikom rasprave o njemu. “Ovo se proširilo svijetom poput vatrene oluje”, rekao je Kristensen. “To pomaže ukazati na ozbiljnost pokretanja ovog pitanja. … Ako bi Sjedinjene Države odustale od [svog moratorija na nuklearna testiranja], to bi imalo značajne posljedice diljem svijeta”.
Trumpova najava bez koordinacije s drugim resorima vlade
Kristensen je također primijetio da je ministru energetike Wrightu trebalo nekoliko dana nakon Trumpove objave da pojasni što će nuklearno testiranje podrazumijevati te je rekao da se čini da su Trumpovi komentari izneseni bez prethodne koordinacije s vladinim dužnosnicima i agencijama koji bi mogli brzo odgovoriti na ono što je predsjednik mislio.
“Ovakva vrsta zbunjenosti i neizvjesnosti potkopava kredibilitet SAD-a kod saveznika”, rekao je Kristensen. “Moraju znati mogu li vjerovati američkoj politici. … Ako američki predsjednik sada počne signalizirati da je zainteresiran za [nuklearna testiranja] u nekom obliku … to će se pridodati skupu neizvjesnosti koje [saveznici] imaju o tome kakav je partner Sjedinjene Države sada i kakav će biti u budućnosti”.
Provođenje ovih testova također bi bilo teško, rekao je Erath, uglavnom zato što se objekti namijenjeni provođenju takvih testova nisu koristili više od tri desetljeća. “Trebalo bi im puno posla i puno novca da bi se pripremili za ponovno testiranje”, rekao je Erath. “To se odnekud mora naći”. Korištenje novca iz postojećih programa modernizacije nuklearnih snaga, rekao je Erath, ironično bi moglo smanjiti spremnost američkih vojnih nuklearnih snaga.
Rekao je da je teško reći koliko bi mogla koštati priprema poligona za nuklearna testiranja i opreme, ali da ga “ne bi iznenadilo da premaši milijardu” dolara. “Nuklearni objekti nisu jeftini”, rekao je Erath. “U pitanju je mnogo specijalizirane opreme koja se više ne proizvodi, pa ćete morati dio toga ponovno konstruirati”.
Kristensen je rekao da je prije nekoliko godina posjetio bivši poligon za testiranje u Nevadi zapadno od Las Vegasa – koji se sada zove Nacionalni sigurnosni poligon Nevade – i vidio opremu korištenu za testiranja prije nekoliko desetljeća, izloženu vremenskim uvjetima na otvorenom i “zahrđalu”.
“Iza ograde nalazila se oprema koja se prije koristila u ovim instrumentalnim testovima”, rekao je Kristensen. “Prikolice u kojima bi se nalazila oprema i osoblje, dugi, dugi, debeli kablovi koji su se koristili za spuštanje [bojevih glava]. Sve bi se to moralo zamijeniti i prilagoditi ovom konkretnom testu”. Zamjena zastarjele ili nefunkcionalne mjerne opreme vjerojatno bi bila skupa, rekao je.
Kopanje rupe dovoljno duboke za testiranje nuklearne bombe trajalo bi mjesecima, rekao je Kristensen – a pronalazak prave opreme za kopanje bio bi još jedan izazov, budući da već dugo nije mnogo organizacija trebalo kopati takve rupe u pustinji. Nakon što se nuklearna naprava nađe unutra, mora se pravilno zatvoriti materijalima poput šljunka i betona kako bi se spriječilo izlijevanje radioaktivnih materijala.
“Morali bi izgraditi cijeli toranj iznad rupe u kojoj imaju ovaj instrumentalni paket koji bi se tamo spuštao”, rekao je Kristensen. “Te instrumente bi morali dizajnirati nuklearni laboratoriji kako bi mogli raditi ono što žele snimiti. Na toliko razina to sve mora sjesti na svoje mjesto”, objašnjava opseg ovakog poduhvata.
Zoran Meter: Današnji alarmantni sastanak ruskog Vijeća sigurnosti; ludilo zahvatilo svijet
