Prošlog tjedna trojica čelnih ljudi koncerna Agrokor – bivši član Uprave Tomislav Lučić te direktori Alojzije Pandžić i Marijan Alagušić – priznali su svoje uloge u aferi zbog koje je Ivici Todoriću oduzeta kompanija. Riječ je o lažnom prikazivanju financijskog stanja Agrokora punih deset godina, od 2006. do 2016., u čemu je Lučić pomagao Todoriću koji je onda sebi te povezanim tvrtkama isplaćivao nepripadajuće dividende, ali i izvlačio novac za privatne troškove.
Između 2013. i 2017. Todoriću je, prema optužnici, isplaćeno više od 100.000.000 eura s računa Agrokora, i to za otkup dionica tvrtke od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Sve je to, tvrdi tužiteljstvo, provedeno bez odluka nadzornih tijela, protivno zakonu i bez stvarne namjere da se novac vrati, a lažnom dokumentacijom prikrivani su nezakoniti transferi. U optužnici se navodi da je Todorić naložio brojne isplate gotovine s računa švicarske tvrtke u vlasništvu Agrokora, koristeći dio novca za privatne potrebe članova svoje obitelji i osobne troškove.
Alagušić i Pandžić pritom su osiguravali “čiste” financijske izvještaje, svjesno upisujući neistinite podatke u poslovne knjige kako bi se stvorila podloga za lažno iskazanu dobit. Ivici Todoriću optužnica još nije potvrđena, a on ju je počeo rušiti tvrdeći da je i drugo vještačenje nezakonito. Ističe kako je utemeljeno na većini onoga što je utvrđeno prvim vještačenjem koje je srušeno jer je vještak bio u sukobu interesa. Može li na taj način ponovno zaključke vještaka proglasiti neprihvatljivima i još jednom prisiliti tužiteljstvo da povuče optužnicu?
Slom koncerna
Otprije je poznato da je financijsko i knjigovodstveno vještačenje na kojem je tužiteljstvo temeljilo teze o izvlačenju novca iz koncerna bilo proglašeno nezakonitim i izbačeno iz spisa. Odluku je donio Visoki kazneni sud početkom studenoga 2023., čime je potvrdio raniju odluku optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu. Riječ je o vještačenju koje je izradio tim KPMG-a Poljska, a potpisao ga sudski vještak za financije i računovodstvo Ismet Kamal. To je vještačenje bilo temelj optužnice protiv Todorića i još četrnaest osoba u kojoj je tužiteljstvo tvrdilo da je iz koncerna izvučeno oko 1,2 milijarde kuna (oko 160 milijuna eura), od čega je dio, prema tvrdnjama tužiteljstva, završio kod Todorića osobno.
To vještačenje bilo je jedno od najskupljih u hrvatskim kaznenim predmetima: Državno odvjetništvo platilo ga je oko 1,3 milijuna eura. Iako se istraživala moguća odgovornost čelnih ljudi DORH-a, ipak nitko nije procesuiran za taj fijasko. Vještačenje je palo jer su formalno za njega bili angažirani KPMG Poljska i vještak Ismet Kamal, ali je obrana otkrila, a sud na kraju prihvatio, da velik dio posla nisu odradili ljudi iz Poljske nego zaposlenici KPMG-a Hrvatska. KPMG Hrvatska u isto je vrijeme poslovno surađivao i s Agrokorom i s izvanrednom upravom Agrokora nakon sloma koncerna, dakle, s drugom stranom u postupku.
Sud je zaključio da takav odnos otvara pitanje nepristranosti i neovisnosti jer sudski vještak mora biti vanjski i neutralan, a ne povezan s jednom stranom u sporu. Zbog toga je utvrđeno da taj dokaz ne zadovoljava standard nepristranog i zakonitog vještačenja. Sud je prihvatio argument obrane da vještačenje, iako potpisano kao rad “neovisnog stručnjaka” iz KPMG-a Poljska, u najvećem dijelu nije izradio Ismet Kamal osobno, nego su na njemu radili drugi zaposlenici povezani s KPMG-om Hrvatska.
Konačna odluka
Time je dovedena u pitanje autentičnost i status tog nalaza kao samostalnog stručnog dokaza jednog ovlaštenog vještaka. Sud je zaključio da takav nalaz ne može stajati kao zakonit dokaz.
Obrana je tijekom postupka upozorila i na status KPMG-a Poljska. Tvrdili su da ta podružnica nije registrirana u Hrvatskoj za takvu vrstu financijsko-knjigovodstvenog vještačenja te da nije jasno po kojem je kriteriju DORH odabrao upravo to društvo niti pod kojim je točno uvjetima plaćen višemilijunski angažman.
Dio tih prigovora odnosio se na to da je riječ o privatno angažiranom “neovisnom stručnjaku”, a ne sudskom vještaku imenovanom prema domaćim pravilima, i da se taj aranžman pokušao naknadno prikazati kao da je riječ o sudskom vještačenju. Nakon što je Visoki kazneni sud 2023. potvrdio izdvajanje vještačenja kao nezakonitog dokaza, Državno odvjetništvo moralo je tražiti nove vještake. Odabran je novi tim, opet strani vještaci, koji je vodio austrijski sudski vještak za računovodstvo Karl Hengstberger. Ta nova analiza ugovorena je za honorar od približno 650.000 eura bez PDV-a, odnosno iznos koji s porezom prelazi milijun eura.
Sada, međutim, Todorić tvrdi da ni novo vještačenje ne bi smjelo biti prihvaćeno. Konačnu odluku o tome ponovno će morati donijeti Visoki kazneni sud, a kao što je poznato, ondje sudski spisi leže minimalno šest mjeseci. To znači da prije iduće godine Todorić neće ponovno vidjeti sudnicu Županijskog suda u Zagrebu. Ako pak vještačenje ponovno bude proglašeno nezakonitim dokazom, može se dogoditi da se postupak odulji. Već je prošlo punih osam godina od upada policije u Kulmerove dvore i pokretanja kaznenog procesa protiv Todorića i njegovih ljudi.
Najbliži suradnik
Zanimljivo je da su tek sada, nakon svih tih godina, trojica nekadašnjih čelnih ljudi Agrokora odlučila sve priznati. Od početka su svi negirali krivnju, a sada je trojka predvođena Lučićem, koji je bio jedan od najbližih Todorićevih suradnika, postigla nagodbu s tužiteljstvom. Svi su dobili uvjetne kazne. Lučić jedini mora platiti i novčanu kaznu od 50.000 eura. Tu je i 45.000 eura sudskih troškova.
Osim toga, u oči upada i činjenica da se među okrivljenima u ovom slučaju nikada nije našao Zdravko Marić, bivši hrvatski ministar financija koji je također bio jedan od Todorićevih direktora. Ta je izvješća, prema tvrdnjama okrivljenih u ovoj aferi, koristio i sam Marić, pa se čude kako ga tužiteljstvo tijekom istrage baš ništa nije pitalo. Od 2012. do 2016., u periodu koji obuhvaća i optužnica, Marić je bio izvršni direktor za Strategiju i tržište kapitala. Kada je izbila afera Agrokor, Marić je tvrdio da u njegovu djelokrugu rada nije bilo sastavljanje financijskih izvješća za koja Državno odvjetništvo tvrdi da su sporna. Njima se, navedeno je u optužnici, godinama obmanjivalo i opću i gospodarsku javnost.
“Nerazmjer između objavljenog u godišnjim financijskim izvješćima Agrokora d.d. za period od 2006. do 2015. te stvarnog stanja mjerljiv je u milijardama kuna”, naveli su tužitelji. Primjerice, iz izvještaja za 2006. izostao je, stoji u optužnici, prikaz kontinuiranog, kumuliranog gubitka od najmanje 474.664.000 kuna, dok je za 2015. u financijskom izvješću nedostajao taj gubitak koji je, sumnja se, dosegao 5.579.836.000 ondašnjih kuna. Marić je pak uvjeravao da ništa nije znao.
Interni zapisi
“Bio sam dio tima zaduženog za međunarodno financiranje, odnose s investitorima, te za spajanja i preuzimanja, a ono što sam osobno pokrivao u razgovorima s investitorima bila je makroekonomska situacija u smislu analiza i projekcija za Hrvatsku i regiju te politička situacija u zemlji i regiji. Nisam bio član Uprave, već jedan od 25 izvršnih direktora u Agrokoru, a financijska izvješća dobivao sam kad su ona već bila gotova i javno objavljena. U njihovu ispravnost nisam imao nikakvu osnovu sumnjati jer ni revizorska društva ni investitori, ni kreditne institucije i rejting agencije koji su redovito analizirali i revidirali poslovna i financijska izvješća nisu izražavali sumnje u točnost i vjerodostojnost podataka navedenih u njima”, uvjeravao je Marić 2017. kada je izbila afera Agrokor.
Tjednik Nacional objavio je dokumente iz kojih proizlazi da je Marić ipak znao za ozbiljnu krizu u koncernu Agrokor još krajem 2016., ali je unatoč tomu, javno tvrdio da kompanija posluje stabilno. Riječ je o internim zapisima Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), u kojoj je Marić u ono vrijeme bio predsjednik Nadzornog odbora, a iz zapisnika je vidljivo da je Uprava HBOR-a već krajem 2016. bila detaljno upoznata s ozbiljnim financijskim problemima u Agrokoru. Ipak, HBOR je u tom razdoblju odobrio kredit od 48,3 milijuna eura posrnulom koncernu, iako je bilo poznato da Agrokor ima velikih problema s likvidnošću i naplatom potraživanja.
Kasnije će se Ivica Todorić okomiti na Marića i prozivati ga za izdaju tijekom preuzimanja Agrokora. Bivši vlasnik koncerna uvjeren je da je Marić ljudima u Vladi davao povjerljive informacije zbog kojih je na kraju ostao bez koncerna. Zašto zapravo nitko Mariću nije postavio pitanje o sumnjivim financijskim izvješćima kojima su se, kako tvrdi tužiteljstvo, lažno prikazivali financijski rezultati i položaj Agrokora d.d.? Nije isključeno da je riječ o političkoj odluci, kao što je cijela optužnica, kako je uvjeren Todorić, politički konstruirana. To moguće politikantstvo jednoga dana može srušiti cijeli proces na Ustavnom sudu, ako do njega dođe.
