Hercegbosanska četvorka, koja je ovih dana postala petorka, nakon što im se priključila i Hrvatska republikanska stranka, politički je savez koji čine hrvatske stranke iz BiH – Hrvatska seljačka stranka, HDZ1990, Hrvatski demokratski savez, Hrvatski nacionalni pomak i gore spomenuti HRS, sastat će se 10. studenog ove godine na Pantovčaku s predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem, doznaje ekskluzivno portal Dnevno iz izvora bliskih organizatorima sastanka.
Petorku čine Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990, Ivo Tadić, predsjednik Hrvatskog demokratskog saveza iz Žepča, Ivan Vukadin, predsjednik Hrvatskog nacionalnog pomaka, te Mario Karamatić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke u BiH.
Te četiri stranke, kako doznajemo, idu na sastanak s Milanovićem, kako je i ranije dogovoreno. HRS, doznajemo, neće biti na tom sastanku iako je u međuvremenu postao dio saveza.
Zajednički izlazak na izbore
Predstavnici ovih stranaka stranka najavili su zajednički izlazak na predstojeće Opće izbore u Bosni i Hercegovini, koji će se održati prvu nedjelju mjeseca listopada 2026. godine. Hercegbosanska petorka planira nastupiti kao politički blok, a u planu im je i zajednički kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Prema neslužbenim informacijama, u političkim se krugovima sve češće spominje ime sveučilišnog profesora i saborskog zastupnika Nine Raspudića kao mogućeg kandidata tog saveza za Predsjedništvo BiH.
Ostaje da se vidi hoće li ovih pet stranaka imati snage pomrsiti račune Draganu Čoviću, velikom savezniku hrvatskog premijera Plenkovića, i uzeti dio kolača vlasti u BiH koji je do sada, gotovo tradicionalno, uzimao HDZ BiH uz pobjednike među bošnjačkim i srpskim strankama u toj zemlji.
Dnevno doznaje da će stranke na Pantovčaku primiti predsjednik RH koji bi im mogao dati potporu za nadolazeće izbore. HDZ BiH je godinama promicao ideju izmjene Izbornoga zakona u BiH prema kojem bi se onemogućilo brojnijim Bošnjacima u BiH da biraju hrvatske predstavnike na svim razinama vlasti, od Predsjedništva države do nižih, ali važnih razina poput entitetskih i županijskih parlamenata i vlada.
Iduće godine se Željko Komšić ne može kandidirati s obzirom na to da bi mu to bila treća uzastopna kandidatura, a zakoni BiH ne dopuštaju takvo što. Predsjednik HSS-a potvrdio nam je navode o sastanku s Milanovićem i zajednički izlazak na izbore, ali nije htio potvrditi kandidaturu Raspudića u BiH.
“Mi izlazimo skupa na izbore i istina je da ćemo imati kandidata za Predsjedništvo BiH, u ovom trenutku ne mogu vam potvrditi je li to Nino Raspudić ili netko drugi, ali vam mogu potvrditi da će sastanak s hrvatskim predsjednikom biti održan. Mi pozivamo sve političke stranke s hrvatskim predznakom, uključujući i HDZ BiH, da podrže našega kandidata, ma koji on bio. Onda nema straha od toga da će hrvatsko zajedništvo u BiH biti narušeno, ali mi nećemo više podržavati zajedništvo na HDZ način jer je u godinama iza nas vidljivo da od tog nema ništa”, kazao je Karamatić za Dnevno.
Što će biti s HNS-om?
Inače, bosanskohercegovački Hrvati imaju Hrvatski narodni sabor, to je krovna organizacija hrvatskih političkih stranaka u BiH koju, kao najjača stranka, predvodi HDZ BiH. U HNS-u je došlo do raskola prije nekoliko mjeseci kada su upravo ove četiri stranke odbile sudjelovanje na Saboru.
Tako su uz HDZ u BiH u HNS-u, nekada krovnom političkom tijelu bh. Hrvata, ostali samo ostaci ostataka hrvatskih stranaka, poput nekoliko manjih pravaških opcija i stranaka koje imaju težinu samo na pojedinim lokalnim razinama.
Na općim izborima u BiH, što bi bilo usporedivo s parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, biraju se tri člana Predsjedništva BiH, zastupnici u državni parlament, parlament Federacije i Republike Srpske, te zastupnici u 10 županijskih skupština.
Iz županijskih se skupština potom posredno biraju članovi Doma naroda, nacionalno koncipiranog doma u tom zakonodavnom tijelu, pa potom ti izabrani izaslanici biraju članove državnog doma naroda.
Iz Sarajeva i manjeg dijela međunarodne zajednice često se mogu čuti kritike kako su izbori u BiH previše bazirani na nacionalnom principu iako je istina da se osim domova naroda i Predsjedništva BiH svi ostali zastupnici biraju po građanskom principu kojeg, deklarativno, zazivaju bošnjačke i stranke sa sjedištem u Sarajevu.
Ustavni sud BiH je prije nekoliko godina utvrdio kako je “konstitutivnost naroda natkrovljujuće načelo u BiH” te da ista treba biti provedena na svim administrativno-političkim razinama u BiH, od Predsjedništva, pa niže.
BiH nije nikakav svjetski fenomen ni anomalija kada je u pitanju zastupljenost različitih nacionalnih skupina u vlasti. Brojne uzorne europske demokracije poput Švicarske i Belgije također imaju drugačija izborna pravila od, primjerice, Hrvatske ili Francuske.
Željko Komšić najviše je prepoznat sindrom bosanskog paradoksa gdje je brojnijim Bošnjacima, zahvaljujući izbornim makinacijama, omogućeno da Hrvatima nameću predstavnike, iako ustavotvorac u praksi to nije tako zamislio.
Osim Predsjedništva BiH, problematični su i izbori u federalni dom naroda iz pojedinih županija. Tako se događa paradoks u kojem se iz Goražda, u kojem živi svega dvadesetak Hrvata, bira jedan Hrvat u dom naroda, koji kasnije, posredno, ima utjecaj na politiku cijele države.
Visoki predstavnik u BiH, koji nikada nije dobio potporu Rusije i Kine u Vijeću sigurnosti UN-a za svoj mandat, ova pravila je djelomično izmijenio, ali je ostalo prostora za izborne prevare i makinacije na štetu Hrvata, napose u Predsjedništvu BiH gdje brojniji Bošnjaci opet mogu izabrati “svoga Hrvata”.
Uloga Republike Hrvatske
HDZ BiH se deklarativno bori protiv ovakve, za Hrvate pogubne prakse, ali u nekoliko prethodnih mandata nije uspio privoliti partnere s bošnjačke strane za većinu u parlamentu i potrebne izmjene Izbornoga zakona.
Hrvatska vlada i predsjednik Milanović često upozoravaju na ovu štetnu praksu koja Hrvate od ustavotvornog i konstitutivnog naroda u BiH na duge staze pretvara u nacionalnu manjinu, ali za sada nije postignut ozbiljniji vanjski pritisak.
Motivi hercegbosanske petorke upravo se ponajviše nalaze u tom neuspjehu, a u neformalnim susretima s akterima ovog političkog života često se može čuti kako sve skupa postaje apsurdno te da je pouzdanost u to da će HDZ riješiti ove probleme, postala besmislena.
Hoće li i kakav izborni rezultat polučiti novoformirani blok građana hrvatske nacionalnosti u BiH, ostaje da se vidi, ali jedno je sigurno: Ako ne pokušaju, to nikada neće ni saznati.
