Riječka Petrolejska luka, izgrađena 1882. kao dio tadašnje zapadne industrijske zone grada, bila je ključna točka za opskrbu tada najveće rafinerije nafte u Europi, kao i drugih devet rafinerija u Ugarskoj s kojima je bila povezana željeznicom.
Iznimnost riječke Petrolejske luke potvrđena je i događajima poput postajanja matičnom lukom riječkog tankera Etelka 1892., jednog od prvih svjetskih brodova te vrste. Luka je bila i matična adresa riječke tankerske tvrtke SPEM, koja je djelovala između dva svjetska rata. Sve se doduše prilično promijenilo u Drugom svjetskom ratu, kada je luka teško oštećena. Poratno je vraćena u prvobitno stanje, osim lukobrana. Razdoblje novog intenzivnog korištenja luke završeno je 2008. godine, u doba prestanka rada Rafinerije s kojom je bila pupčano povezana. Zadnji tankeri stigli su u luku zbog dopreme sirovine i otpreme naftnih derivata 2008. godine. Danas, kao jedan od najdugovječnijih svjetskih objekata te vrste, samim tim i međunarodno vrijedna industrijska baština, riječka Petrolejska luka čeka odluku o predstojećoj sudbini.
Predavanje o Petrolejskoj luci jučer je u Rijeci sati i to upravo u velikoj dvorani Filodrammatice na Korzu održao književnik, publicist i kroničar grada Rijeke Velid Đekić.
Predani istraživač riječkog duha
Mr. sc. Velid Đekić bio je djelatnik kompanije INA od 1996. do 2017., radeći na području korporativnih komunikacija, i u tom se razdoblju istraživački posvetio biografiji riječkog naftaškog pogona i povijesti riječke industrije u cjelini. Na popisu rezultata takvih istraživanja izdvaja se dakle više vrijednih izložbi i izdanja, između ostalog Povijesni dokumenti (arhivska građa o Rafineriji) i Muzejski vremeplov (povijesni predmeti i dokumentarni filmovi o Rafineriji). Tomu autorski dodaje izdanja Prerada nafte u Rijeci 1882-2005, Bitka za Urinj (2005), kao i izložbu i popratni katalog Etelka, riječka čelična dama (2012). Na Đekićevu inicijativu,
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donijelo je Rješenje kojim je pogon Rafinerije nafte Rijeka na Mlaki, zajedno s Petrolejskom lukom, upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara (2017), donijevši mu status trajno zaštićenog kulturnog dobra.
Izlagao je i organizatorski sudjelovao u radu osam riječkih međunarodnih konferencija o industrijskoj baštini u organizaciji udruge Pro Torpedo, predstavljajući teme iz povijesti riječkoga naftaštva. Autor je vrlo važne monografije KUD Baklje: 20 godina plamena (2001) i koautor monografije Riječka luka, u kojoj je istraživački obradio nastanak i gradnju Petrolejske luke (2001). Godine 2020. objavio je knjigu Zvali su me Industrijska, posvećenu Ulici Milutina Barača, okosnici povijesne riječke zapadne industrijske zone, nazvanoj prema graditelju i prvom tehničkom direktoru riječke Rafinerije, što je ujedno i prva knjiga o nekoj riječkoj ulici.
Kao dio međunarodnog projekta S+T+ARTS4WaterII, Đekićevo se predavanje nadovezuje na aktualnu izložbu Naftni zapleti poljsko-britanske umjetnice Kasije Molge u Galeriji Filodrammatica, posvećene istraživanju utjecaja riječke naftne industrije na morski ekosustav. Izložbu je moguće posjetiti do 7. studenog, u radnom vremenu galerije od 11 do 13 i od 17 do 20 sati.
J.T.
